Pretraľnik
 
 

Display results as :
 


Rechercher Advanced Search

Latest topics
» KAD OBOLIMO OD GRIPE - RECEPT
ned 4 pro - 11:51 by lakky

» Dr. Lidija Gajski: Farmaceutska industrija vara bolesne i ..
sri 9 stu - 20:57 by lakky

» JABUČNI OCAT (Acetum mali)
pon 31 lis - 14:45 by lakky

» BAGREM (Robinia Pseudocacia L)
uto 24 svi - 22:32 by lakky

» PASTIRSKA IGLICA (Geranium robertianum L.)
sri 4 svi - 10:36 by lakky

» VENE - PROŠIRENE I UPALJENE
čet 3 oľu - 23:32 by melioto94

» SMREKA (Picea abies L.)
čet 17 pro - 2:00 by lakky

» SOJA (Glycine hispida L.)
čet 17 pro - 1:20 by lakky

» SVINJSKA MAST
sri 16 pro - 0:27 by lakky

Social bookmarking
Bookmark and share the address of Tugonica on your social bookmarking website
Navigation
 Portal
 Index
 Članstvo
 Profil
 FAQ
 Pretražnik
Affiliates
free forum

ČUVARKUĆA (Sempervivum tectorum L.)

Prethodna tema Sljedeća tema Go down

ČUVARKUĆA, (Sempervivum tectorum L.)

Postaj  lakky on sri 31 srp - 9:50


Foto: Dubravko poletti Kopešić, 30.07.2013.  
Postavio: Lakky, 31.07.2013.

ČUVARKUĆA, (Sempervivum tectorum L.)


Drugi nazivi su: ČUVARKA, PAZIKUĆA, ZEČJI KUPUS  

Trajnica s karakterističnim sočnim listovima zbijenim u gustu prizemnu rozetu. Cvate u srpnju i kolovozu; ružičasti se cvjetovi razvijaju na uspravnoj, bezlisnoj stabljici, visokoj do 30 cm, koja poslije donošenja ploda ugiba.

Čuvarkuća se uzgaja po vrtovima kao ukrasna biljka, često raste po seoskim krovovima.

Ljekovita svojstva i primjena, Ljekoviti su listovi, koji se koriste u cijelosti ili samo njihov sok.


Liječi i pomaže kod niza bolesti
- upala uha i
- hemoroida,
- rane i ozljede koje teško zarašćuju,
- prejake menstruacije i
- krvava dizenterija,
- bolovi i grčevi u nogama;
- čuvarkućom se liječe i bradavice.

OBLOZI - istucani listovi stavljaju se na  rane, udarena mjesta, mjesta uganuća, na mjesto grčeva u nogama, na svrbljivu i bubuljičavu kožu, na opekotine i mjesto uboda pčele. Ponavljamo nekoliko puta: bolovi i grčevi nestaju, a rane zaraštavaju.

SOK - nekoliko kapi iscijeđenog soka stavlja se u bolno i upaljeno uho; istovremeno se na uho stavlja i oblog od istucanih listova. To nekoliko puta ponavljamo i bolovi nestaju.

ČUVARKUĆA U MLIJEKU - u litru svježeg mlijeka stavi se  pregršt svježih isjeckanih listova i kuha se 15 minuta na laganoj vatri; doda se 1 čajna žličica vinskog kamena i pije se 3 x dnevno po 2 dl.
To je izvanredan lijek protiv mokrenja u krevetu.

MAST - u 1 kg svinjske masti umiješamo 3 pregršti svježih listova čuvarkuće, ostavimo preko noći, a ujutro ugrijemo i ocijedimo; dobivamo izvanrednu mast protiv ozljeda, opeklina, modrica i nagnječenja.



Preneseno iz Božije biljne ljekarne od patera J. Marčinkovića
Prenio: Lakky, 31.07.2013.

lakky
Admin

Broj postova : 525
Location : Zagreb
Registration date : 10.04.2008

Korisnički profil http://www.clakic.page.tl/

[Vrh] Go down

ČUVARKUĆA (Sempervivum tectorum L.)

Postaj  lakky on pon 3 sij - 22:19


Čuvarkuća u cvatu
Foto: Lakky,2010


ČUVARKUĆA - SEMPERVIVUM TECTORUM L.

Narodni nazivi: cmilić, cmio, čuvarka, divlje smilje, gromovna trava, možek, nastran, netres, netrisak, ozluživ, pazikuća, pod silu živ, rosa u zlu dobra, smiljak, stolist, treset, uhovnik, usna, vazdaživ, žednjak.

Opis biljke: čuvarkuća je trajna biljka s debelom lisnom rozetom. Listovi su debeli, mesnati i proviđeni šiljastim vrhom.
U ljetu izrasle 10 do 30 cm visoka cvjetna stapka koja je pokrivena malim ljuskastim listićima.

U lažnom šticu poredani cvjetići zvjezdastog su oblika, svjetlocrvene boje a kod nekih podvrsta žute do crveno-ljubičaste.

Miris i okus: listovi su bez mirisa, a ukusa su sluzasta, malo trpka, kiselkasta i nalik na okus trave.

Vrijeme cvatnje: srpanj, kolovoz.

Stanište: čuvarkuća je prvotno bila biljka kamenjara južne Evrope. Karlo Veliki je naredio da se ta biljka nasađuje radi njezine ljekovitosti i otada se raširila po cijeloj Evropi.

Biljka je veoma skromnih, gotovo nikakvih zahtjeva, nalazi se još u seljačkim i drugim vrtovima, te na slamnatim krovovima seljačkih kuća a ponekad i na krovovima pokrivenim crijepom.

Ljekoviti dijelovi biljke: prema potrebi se sabiru svježi listovi (Sempervivi tectori folium) od početka ožujka do kraja listopada. Svježi sok (Sempervivi tectori succus) dobiva se tiještenjem listova.

Ljekovite i djelotvorne tvari: tanin, biljna sluz, masno ulje, smola, kalcijev malat, mravlja i jabučna kiselina. Sigurno je da su u biljci sadržane i druge, do sada još neistražene, ljekovite tvari.

Ljekovito djelovanje: ova biljka, doduše, nije u službenoj upotrebi, no ipak je još u starom i srednjem vijeku uživala veliki ugled. Kasnije, osim seljačkog stanovništva, jedva da se još tko njome služio. Tek se moderna homeopatija bavila tom biljkom, pa je ponovo postala poznata i cijenjena.

Svježe zdrobljeni listovi ili čisti sok kao sredstvo koje hladi i steže, stavlja se na rane, upale, čireve, opekotine, i na bolna mjesta, nastala gihtom.

Svježe sabrani listovi, pripremljeni kao čaj a istovremeno i oblozi u obliku laganog ocjetka primjenjuju se kao pouzdano sredstvo protiv pojasastog osipa (herpes zoster), zloćudnih kožnih bolesti, raspucane kože, hemoroida i glista (dr W. Winkelmann).

U novije se vrijeme priprema svježi sok od cijele biljke, bilo u obliku tinkture ili kao homeopatski preparat, te ga preporučuju neki autori (Miinch, Stauffer i dr.) kod gnojne upale zubnog mesa i kod upala grla, čak se spominje primjena kod raka na maternici (carcinoma uteri).

Mast od čuvarkuće priprema se tako, da se u toplu i tekuću svinjsku mast pomiješa svježe istiješteni sok iz listova i ostavi da se ohladi. Ta se mast upotrebljava za liječenje zgnječenog tkiva (kontuzija), ozljeda uslijed nezgoda, rana, upala, opekotina, uboda insekata i dr.

Još jedan recept za izradu masti naveden je u »primjeni u pučkoj medicini«. Ljekovitost i jedne i druge masti traje samo godinu dana.

Primjena u pučkoj medicini: primjena u pučkoj medicini bila je oduvijek veoma raznovrsna. Tako sok istiještcn iz svježih listova vrijedi kao sredstvo protiv uboda od insekata. Nadalje se taj sok upotrebljavao protiv grize i grizi sličnom proljevu, a i kao sredstvo protiv crijevnih parazita.

Kod probadanja u području slezene ili bolova u slezeni kuhaju se listovi čuvarkuće u mlijeku i dobivena kaša polaže na bolna mjesta što je moguće toplija.

Svježi sok služi za obloge kod rana koje krvare, a mast za opekotine kao i za rane uzrokovane kiselinom.

Isto tako se svježi sok upotrebljava kod početnog stanja crvenog vjetra (erysipelas), kod skrofuloznih čireva i kod rana koje slabo zacjeljuju.

Svježi se sok izvana primjenjuje kod čireva na oku, kod bolova i curenja uha.

Kurje oči i sunčane pjege s očitim se uspjehom suzbijaju svježim sokom čuvarkuće.

Sok se preporuča i za klistiranje kod napadaja groznice. Kod nagluhosti, izazvane skrućenim žutim usnim sekretom, kapa se svježi sok listova u uho jer on rastvara sekret.

Jedan do dva lista čuvarkuće stave se u čašu vode i taj se hladni napitak pije nakon što je odstajao 1/2 sata, a gasi žeđ onima koji imaju groznicu.

Sok čuvarkuće, pomiješan s nešto jakog bijelog vina, služi za tjeranje glista.

Iz »zbirke recepata kućnih lijekova« Philippine Welser, supruge nadvojvode Ferdinanda, koji je vladao u Tirolu od 1557—1580. god.: »Čuvarkuću gusto zakuhati, k tome dodati soka brđanke, na kraju dodati sasvim malo smole i nešto svinjske masti, to prokuhati, odstraniti od vatre i tako dugo miješati dok sve ne bude hladno i tvrdo. Ova je mast veoma dobra kod ozljeda i svježih rana.«

Primjena u liječenju životinja: u alpskim područjima postojale su ranije mnoge masti za liječenje rana i ozljeda stoke, pripremljene sa čuvarkućom, srčanikom i borovicom.

Nešto iz povijesti nauke o ljekovitom bilju: veoma je zanimljivo poglavlje u toj povijesti upravo čuvarkuća. Iz devetog stoljeća sačuvane su tzv. odredbe o seljačkim gospodarstvima (»Capitulare de villis«) koje vjerojatno potječu od Karla Velikog AH njegova sina Ljudevita Pobožnog. U toj se odredbi, među ostalim, nabrajaju 72 biljke čiji se uzgoj i njega naređuju. Odredba završava nabrajanje rečenicom: »i seljak treba čuvarkuću imati na svojoj kući!«

Prema shvaćanju tadašnjeg vremena štitila je čuvarkuća kuću na čijem je krovu uspijevala od udara munje.
Tisuću godina nakon te odredbe još se i danas ta svojevrsna biljka sa svojom lijepom lisnom rozetom nalazi tu i tamo na krovovima seljačkih kuća, staja ili pojata.

Napomena: sličnog su sastava i ljekovitog djelovanja i druge vrste iz toga roda, npr. Sempervivum alpinum Griseb. i druge, no te se vrste rjeđe nalaze u slobodnoj prirodi pa se, kao i čuvarkuća, za liječenje najviše upotrebljava uzgojena kod kuće.


Preneseno iz knjige "Ljekovito bilje i njegova upotreba" od R. Wilforta u izdanju Erudita i Mladosti,iz Zagreba.
Uredio i prenio na Domaću biljnu ljekarnu Lakky, 03.01.2011.



lakky
Admin

Broj postova : 525
Location : Zagreb
Registration date : 10.04.2008

Korisnički profil http://www.clakic.page.tl/

[Vrh] Go down

Prethodna tema Sljedeća tema [Vrh]


 
Permissions in this forum:
Ne moľeą odgovarati na postove.