Pretraľnik
 
 

Display results as :
 


Rechercher Advanced Search

Latest topics
» KAD OBOLIMO OD GRIPE - RECEPT
Yesterday at 11:51 by lakky

» Dr. Lidija Gajski: Farmaceutska industrija vara bolesne i ..
sri 9 stu - 20:57 by lakky

» JABUČNI OCAT (Acetum mali)
pon 31 lis - 14:45 by lakky

» BAGREM (Robinia Pseudocacia L)
uto 24 svi - 22:32 by lakky

» PASTIRSKA IGLICA (Geranium robertianum L.)
sri 4 svi - 10:36 by lakky

» VENE - PROŠIRENE I UPALJENE
čet 3 oľu - 23:32 by melioto94

» SMREKA (Picea abies L.)
čet 17 pro - 2:00 by lakky

» SOJA (Glycine hispida L.)
čet 17 pro - 1:20 by lakky

» SVINJSKA MAST
sri 16 pro - 0:27 by lakky

Social bookmarking
Bookmark and share the address of Tugonica on your social bookmarking website
Navigation
 Portal
 Index
 Članstvo
 Profil
 FAQ
 Pretražnik
Affiliates
free forum

PUSTIKARA CRVENA (Digitalis purpurea L.)

Prethodna tema Sljedeća tema Go down

PUSTIKARA CRVENA (Digitalis purpurea L.)

Postaj  lakky on pon 23 svi - 22:11


Pustikara crvena
Foto Lakky, 22.05.2011.


PUSTIKARA CRVENA (Digitalis purpurea L.)

Narodni nazivi: babin naprstak, debeli trov, naprstak, naprstnjak, pustikara, rdeči naprsten, veliki trov.

Opis biljke: pustikara crvena je dvogodišnja biljka, stabljika dosegne visinu i do 2 m.

Prve godine biljka razvije samo prizemnu lisnu rozetu, velikih listova, pustenastog izgleda, jajasti su i narovašeni te imaju dužu ili kraću peteljku dok su listovi na stabljici sjedeći.

Druge godine razvija se stabljika na kojoj se u dužini od 30 do 80 cm razvijaju cvjetovi u dugim jednostranim grozdovima.

Cvjetovi su zvonastog oblika, veliki, purpurno-crveni, iznutra dlakavi i proviđeni svijetlo omeđenim točkama.

Za vrijeme pune cvatnje na biljku dolaze samo bumbari.

Plod je mnogosjemeni tobolac.

Vrijeme cvatnje: svibanj do rujna.

Stanište: pustikara crvena najbolje uspijeva kao samonikla biljka u svijetlim i čistim šumama omorike, na krčevinama i čistinama, gdje često u velikoj množini pokriva stanište.

Biljka ne uspijeva na vapnenom tlu. Ovakva nalazišta postoje u Njemačkoj, Francuskoj, Belgiji, Holandiji i drugim zapadnim državama.

Kod nas se biljka ne pojavljuje kao samonikla. Zbog velike potrebe ova se biljka sve više pojavljuje u kulturi na velikim površinama. Kod nas se negdje pojavljuje u vrtovima i kao ukrasna biljka.

Brojne ljekovite tvari ovise o prilagođenosti uzgojnog staništa prirodnom staništu biljke.

Ljekoviti dijelovi biljke: u upotrebi su listovi (Folia Digitalis purpureae), koji se sabiru bez peteljke i to prve godine iz prizemnog dijela biljke, tj. rozete, a druge godine s rozete i cvjetne stabljike.

Listovi dvogodišnje biljke najbolje se sabiru za vrijeme cvatnje, a najprikladnije je vrijeme za sabiranje kasno poslijepodne suhog i sunčanog dana.

Sušenje u hladu na prozračnom mjestu ne dolazi u obzir jer se polaganim sušenjem snizuje sadržani glikozid u listu zbog kojeg se ta biljka i uzgaja.

Listovi se suše brzo i na povišenoj temperaturi (40—60°), a osušeni se listovi u pravilu spremaju u dobro zatvorene posude i čuvaju na suhom i tamnom mjestu.

Zdrobljeni listovi imaju neugodan miris i gotovo odvratan okus.

Ruke se prilikom sabiranja listova svakako moraju zaštititi rukavicama jer doticaj s golim rukama može prouzrokovati kožni osip, odnosno, glavobolju i mučninu.


Ljekovite i djelotvorne tvari: u pustikari crvenoj nalazi se niz glikozida, no najvažniji je glikozid gitalin, nadalje gitoksin i digitoksin. Uz ta tri navedena glikozida listovi sadrže supstance koje su obuhvaćene pod imenom »suvišne tvari«, a to su dva saponina, digitonin i gitonin, niz boja, masne tvari i niz kiselina: izovalerijanska, octena, maslačna, propionska i mravlja kiselina, a postoji i jantarna kiselina.

Konačno, dokazani su još fermenti invertin, diastaza, oksidaza i ferment digipurpidaza. Pepeo pustikare je zelen i sadrži mangan.

Ljekovito djelovanje: pustikara crvena pokazuje čitav niz ljekovitog djelovanja.

Prije svega, ona je važno sredstvo za srce kod oboljenja srca, bez vodene bolesti, grčevitog proširenja srca, kod nedovoljne funkcije srčanih zalistaka, kod srčane astme ili kod visokog krvnog tlaka.

Osim toga, digitalis se s uspjehom primjenjuje kod infekcioznih bolesti, osobito kod:
- upale pluća,
- gripoznih posljedica,
- kod hripavca,
- upale grla,
- upale očne spojnice (conjunctivitis) i s
- tanja slabosti kod djece.

Pustikara crvena je izričito otrovna biljka; svi se preparati izdaju obavezno na recept i uzimaju se pod liječničkom kontrolom.

U pučkoj medicini biljka
je vrlo cijenjena protiv čitavog niza bolesti, no treba naročito upozoriti da se ne smije primjenivati bez liječničkog pregleda i bez točnog doziranja.

Otrovanja zbog nepoznavanja biljke jedva su moguća, jer je pustikara crvena za neposrednu upotrebu sasvim neprikladna, a ne može se ni zamijeniti s neotrovnom biljkom.


Nerijetko ipak dolazi do otrovanja zbog nepridržavanja liječničkih uputa ili svojevoljnog uzimanja čaja, odnosno, »kapi za srce«, koje ljudi sami pripremaju močenjem listova u alkoholu.

Pojave otrovanja pustikarom:
- nepravilan puls,
- proljev i povraćanje,
- više ili manje snažni bolovi tijela,
- plavetnilo usana,
- teško disanje i prestanak rada srca.


Protusredstva: kao prvu pomoć do dolaska liječnika treba uzimati jaku kavu i nekim sredstvom za povraćanje pokušati isprazniti sadržaj želuca. Istodobno treba odmah leći u krevet, znojiti se, odnosno, kao prvo obilno piti čaj od pelina


Napomena: na našem području kao samonikle biljke dolaze i slijedeće pustikare:
1) Digitalis ambigua Murr. — pustikara žućkasta
2) Digitalis ferruginea L. — pustikara rđasta
3) Digitalis lanata Ehrh. ''pustikara pustena koje rastu uglavnom na brdskom i planinskom području u šumama, među grmljem i na šumskim čistinama.

Sve su ove biljke veoma otrovne, a primjena pustikare pustene jednaka je primjeni pustikare crvene, te se na našem području čak pokušao i uzgoj ove biljke na oraničnim površinama. Kod predaje sabranih količina lista pustene pustikare može vrlo lako doći do zamjene s trpucem (Plantago lanceolata L.).

Preneseno iz knjige Ljekovito bilje i njegova primjena od R. Wilforta.
Pripremio i prenio Lakky, 23.05.2011.
Kontakt adresa: lakky63@gmail.com

lakky
Admin

Broj postova : 525
Location : Zagreb
Registration date : 10.04.2008

Korisnički profil http://www.clakic.page.tl/

[Vrh] Go down

Prethodna tema Sljedeća tema [Vrh]


 
Permissions in this forum:
Ne moľeą odgovarati na postove.