Pretraľnik
 
 

Display results as :
 


Rechercher Advanced Search

Latest topics
» KAD OBOLIMO OD GRIPE - RECEPT
Yesterday at 11:51 by lakky

» Dr. Lidija Gajski: Farmaceutska industrija vara bolesne i ..
sri 9 stu - 20:57 by lakky

» JABUČNI OCAT (Acetum mali)
pon 31 lis - 14:45 by lakky

» BAGREM (Robinia Pseudocacia L)
uto 24 svi - 22:32 by lakky

» PASTIRSKA IGLICA (Geranium robertianum L.)
sri 4 svi - 10:36 by lakky

» VENE - PROŠIRENE I UPALJENE
čet 3 oľu - 23:32 by melioto94

» SMREKA (Picea abies L.)
čet 17 pro - 2:00 by lakky

» SOJA (Glycine hispida L.)
čet 17 pro - 1:20 by lakky

» SVINJSKA MAST
sri 16 pro - 0:27 by lakky

Social bookmarking
Bookmark and share the address of Tugonica on your social bookmarking website
Navigation
 Portal
 Index
 Članstvo
 Profil
 FAQ
 Pretražnik
Affiliates
free forum

SMOKVA (Ficus carica L.)

Prethodna tema Sljedeća tema Go down

SMOKVA (Ficus carica L.)

Postaj  Admin on pon 14 sij - 23:25


Smokva
Foto: Lakky, 08.2008

Smokva (Ficus carica L.)

Smokva (Ficus carica L.) iz obitelji dudova, naziva se još figa, crna smokva i petrovka. Domovina smokve je Mala Azija, predjeli Sirije i Palestine (Edenski vrt) otkud je stigla preko Crnog mora do Grčke. U Rim je smokva došla preko Egipta, a donijeli su je Feničani. Smokvin list koji su Adam i Eva rabili kao odjeću, znan je u cijelom svijetu, a i smokva se danas rasprostranila po cijelom svijetu, od Amerike do Azije. Ljekovitost smokve zapisana je u staroegipatskim zapisima, kao i u zapisima starih civilizacija Sredozemnog pojasa. Smokva se u legendama opisuje kao simbol plodnosti i razmnožavanja.
   
Jednogodišnji smokvini listovi su veliki, kožasti, na krpe istrgani i hrapavi, a odozdo baršunasto dlakavi. Cvjetovi smokve su razlikuju od ostalih cvjetova. Razvijaju se zajednički u mesnatom cvjetištu te tvore oblik kruške. Za smokvu je karakteristično da oplodnju obavlja smokvina osica (Blastophaga psenes), koja se nastanjuje u divljoj smokvi. Plod je sočan i sladak. Zeleni plod sadrži puno mliječnog soka, a sazreli plod smokve puno šećera. Kora drva je smeđesiva i glatka. Danas botanika poznaje oko 700 vrsta smokava. Potrebno je naglasiti da vrsta Ficus carica ima dvije podvrste i to pitomu i divlju.
 
Smokva cvate u svibnju i lipnju, miris joj je voćni, a okus sočan i aromatičan. Riječ je o samoniklom drvu koje raste razasuto među ostalim kulturama, u kamenjarima i zidovima, a danas se dosta i uzgaja. Uspijeva na slabo hranjivom tlu, a pogoduje joj ljetna suša, te blaga i kišna zima. Različite vrste uspijevaju duž cijelog obalnog pojasa i na otocima.
   
Svi dijelovi ljekoviti

Ljekoviti dijelovi su plod smokve, mliječni sok, list i kora drva. Sušenje smokava je zahtjevan dio posla te se danas suše modernim načinom u sušarama, dok ih razna kućanstva još uvijek suše na tradicionalan način i to na suncu. Ne preporučuje se suhe smokve posipati brašnom jer se omogućuje razvoj brašnene grinje te mogu biti tada jako štetne za zdravlje.
 
 Jedući u zimskim danima smokvenjak koji godinama dobivam od punice, uvijek naviru sjećanja iz djetinjstva o penjanju na tuđe smokve, kao i traženje zrelih smokava koje su u pravilu bile nedostupne za nas djecu, kao i pranje lica i ruku od ljepljivog mliječnog soka. Znali smo i za važno pravilo da poslije jedenja smokava ne smijemo piti vodu. Uživali smo doista u tim sočnim i slatkim plodovima. Danas je zaista šteta što se plodovi smokve ne rabe češće za održavanje tradicionalnih običaja, primjerice za Badnjak, Uskrs, pučke fešte, a u nekim mjestima i krajevima kao dobrodošlica uz čašicu rakije. Smokva je u nutricionističkom smislu energetsko stimulativna namirnica, te je kao takvu uvijek uzimajte u jutarnjim satima kad je organizam najviše treba.

  Poznato je laksativno djelovanje svježe i suhe smokve još iz antičke i stare pučke medicine. I danas se upotrebljava kao najprirodniji laksativ koji ne ostavlja nikakve posljedice, niti stvara naviku, a nema bojazni ni od mogućeg iritiranog proljeva.
   
Reguliranje stolice svježom ili suhom smokvom je uvijek dobra i korisna preporuka. Bolje je od uzimanja jakih laksativa (krušina ili raznih kombinacija bilja) koji stvaraju naviku i potrebu stalnog uzimanja. Povremene zatvore stolica liječimo kompotom od suhe smokve ili od suhih šljiva, kao i njihovom kombinacijom.
   
Dobre kombinacije

Pomaže i jedenje raznovrsnog voća tijekom dana, najmanje tri do pet vrsta voća – trešnje, breskve, grožđe, orasi, bademi te kiseli kupus, sok aloje i slično. Jače ili kronične zatvore rješavamo kombinacijom smokve, šljive i sene. Danas je od velike važnosti znati koristiti prirodne namirnice u liječenju konstipacije – kroničnog zatvora, radi svakodnevne autointoksikacije organizma (trovanja vlastitim otrovima), a da ne govorimo o svakodnevnoj potrebi prevencije. Tako se prevenira rak (benzaldehidi) detoksikacijom, unose se raznovrsni antioksidansi u borbi protiv slobodnih radikala i održavanja što boljeg zdravlja. U tu svrhu je popularno pripremiti za osobne potrebe kolačiće ili pogačice od mljevenih suhih smokava, suhih šljiva i usitnjenih listova sene. Za izradu jednog kolačića potrebna nam je količina smjese od jedne jušne žlice, od koje rukama oblikujemo kolačić. Kolačiće pohranimo u papirnatu ambalažu i svaki dan pojedemo po jedan ujutro i navečer. Ljekovitost suhe smokve kao prirodnog laksativa djeluje na gastrointestinalni trakt, u prvom redu na rad želuca, kao digestiv, te kao inhibitor viška želučane kiseline, smiruje tegobe kod gastritisa i katara želuca, uravnotežuje odnos bakterija u crijevnoj flori, povoljno i ljekovito djeluje na bronhe u kojima pojačava sazrijevanje sekreta.
Djeluje kao antitusik jer smiruje kašalj i potiče iskašljavanje, a rabi se i kod oboljenja pluća te bronhitisa.
   
Antiseptik

Antiseptičko djelovanje smokve pučka medicina rabi za početne upale grla, pluća, te za liječenje nametnika – parazita u crijevima. Kod ujeda insekata, kukaca, životinja (komarca, pčele, škorpiona, psa, mačke itd), rabimo oblog od suhe smokve na način da je raspolovimo i privijemo mjesto ugriza. Oblog za liječenje raznih tumora i otvrdnuća spravljao se od mljevenih smokava u koje bi se umiješao kvasac i zgnječeni češnjak i tom smjesom bi se previlo oboljelo mjesto. Rabimo i svježu smokvu koju ispečemo te razrežemo i stavimo na manji tumor ili otvrdnuće. Mliječnim sokom smokve koji se pojavi čim otkinete zelenu smokvu, liječimo bradavice, razne lišajeve i manje ranice. On jača i stimulira probavu te odstranjuje parazite. Dobro je preventivno i kurativno sredstvo za liječenje bubrega i djeluje protiv stvaranja bubrežnih kamenaca te potiče njihovo izbacivanje. Za to rabimo kompot od smokve. Mliječnim sokom se možemo rješavati bradavica. To činimo na način da mažemo okolinu bradavice i samu bradavicu 2 do 3 puta na dan, sve dok ne otpadne.
   No, kontraindikacija ima i kod smokve jer dodir lista smokve, te mliječni sok mogu uzrokovati i alergije

  Marmelada od smokava
     Sastojci: 5 kg smokava, 1 kg šećera.
  Smokve operemo i oljuštimo koru. Zgnječimo ih u posudi i ako želimo odvojiti sok od sitnih sjemenki procijedimo ili pasiramo kroz lanenu krpu ili pasirku. Ako imamo sokovnik, pomoću centrifuge odvojimo sjemenke. Dobiveni sok smokve stavimo kuhati i kad zakuha, dodamo šećer. Kuhamo miješajući dok ne dobijemo željenu gustoću marmelade. Još vruću marmeladu sipamo u pripremljene posude i stavimo ih u blago zagrijanu pećnicu da se napravi tanka kora na marmeladi. Ohladimo i hermetički celofanom zatvorimo posude.
  Marmelada od smokava je izvrsna hrana i za zdrave i za bolesne, naročito za djecu i osobe starije dobi.
 
 Vino od smokve
  Sastojci: 1,5 l crnog vina, 10 dg smokava, 10 dg rogača, 10 dg šećera (žutog), 1 - 2 karanfilića.
  Crno vino stavimo u posudu za kuhanje te dodajo mljevene suhe smokve, mljeveni rogač, žuti šećer i klinčiće. Kuhamo na laganoj vatri stalno miješajući da ne zagori oko 5 minuta. Procijedimo.
  Uzimamo 3 puta na dan po 1 čašu protiv kašlja.


Tekst napisao: Ivan LESINGER
Preneseno sa stranice Novog lista
Prenio: Lakky, 16.05.2008
Kontakt mail: lakky63@gmail.com,

Admin
Admin

Broj postova : 45
Registration date : 05.01.2008

Korisnički profil http://belko.gooforum.com

[Vrh] Go down

Prethodna tema Sljedeća tema [Vrh]


 
Permissions in this forum:
Ne moľeą odgovarati na postove.