Pretraľnik
 
 

Display results as :
 


Rechercher Advanced Search

Latest topics
» KAD OBOLIMO OD GRIPE - RECEPT
ned 4 pro - 11:51 by lakky

» Dr. Lidija Gajski: Farmaceutska industrija vara bolesne i ..
sri 9 stu - 20:57 by lakky

» JABUČNI OCAT (Acetum mali)
pon 31 lis - 14:45 by lakky

» BAGREM (Robinia Pseudocacia L)
uto 24 svi - 22:32 by lakky

» PASTIRSKA IGLICA (Geranium robertianum L.)
sri 4 svi - 10:36 by lakky

» VENE - PROŠIRENE I UPALJENE
čet 3 oľu - 23:32 by melioto94

» SMREKA (Picea abies L.)
čet 17 pro - 2:00 by lakky

» SOJA (Glycine hispida L.)
čet 17 pro - 1:20 by lakky

» SVINJSKA MAST
sri 16 pro - 0:27 by lakky

Social bookmarking
Bookmark and share the address of Tugonica on your social bookmarking website
Navigation
 Portal
 Index
 Članstvo
 Profil
 FAQ
 Pretražnik
Affiliates
free forum

BAMIJA (Abelmoschus esculentus)

Prethodna tema Sljedeća tema Go down

Re: BAMIJA (Abelmoschus esculentus)

Postaj  lakky on pon 6 svi - 16:05


BAMIJA (Hibiscus esculentus L.) Abelmoschus esculentus L.
Bamija pripada obitelji sljezova (Familiae Malvaceae).

Druga imena bamije su: gombo, gumbo, grčki rog.

Engleski: eng Okra / Lady's Fingers, musk mallow,
njemački: Essbarer Eibisch. d Die Okra / Gemüse-Eibisch
francuski: Le gombo

Prirodni je: aromatik, afrodizijak, antispazmodik, digestiv, diaforetik, diuretik, insekticid, kolorant, mucilaginoz, stimulant, vitaminozant.

Vrijeme cvatnje: 5-6 mjesec

Miris i okus: bez naročitog mirisa te gorkog okusa

Stanište: uzgaja se u vrtovima, na plantažama itd.

Branje i prerada: listovi i stabljika za pripremu čaja, a nedozreli plod za jelo.

Iz sjemenki dobivamo ulje.

Ljekoviti sadržaj: na 100g svježe bamije ima 140kJ ili 33 kal, u plodovima ima dosta dušičnih spojeva, eteričnih ulja, masti, vitamina itd.

Listovi stabljike sadrže dosta sluzi.

Bamiju možemo konzervirati u soku od rajčica kao kiselo povrće. Sušenu bamiju kuhamo za razna jela.


Bamija je podrijetlom iz Abesinije i istočne Indije, ali neki podaci govore i o plantažnom uzgajanju u 12. stoljeću prije rođenja Isusa Krista u Egiptu, točnije na području Etiopije, od koje su se rabile sjemenke za kavu i ulje kao i za jelo. Rasprostranjena je u jugoistočnoj Aziji i Sjeveroistočnoj Africi i Europi (Grčka, Bugarska, Makedonija itd).

Bamija se danas uzgaja kao povrće, iako po botaničkim osobinama ne spada u povrće, već u voće. Bamija je trajni drvenasti grm, visine i do jednog metra.

Listovi su dlanasto nazubljeni i smješteni na ograncima stabljike.

Cvjetovi su svjetlo-žute boje, koji nakon kratke cvatnje razvijaju šestobridnu mahunu svjetlo-zelene do žuto-zelene boje, ispunjenu bijelim mekanim sjemenkama.

Cijela biljka je dlakava. Plod je tobolac pun sjemenki.

Zapadna pučka medicina rabi bamiju kao: afrodizijak, antispazmodik, aromateraput. Koristi se i za liječenje zadaha, za jačanje muške potencije, grčeva, jačanje slabog želuca, slabih živaca, za jelo itd. U Egiptu sjeme bamije rabe za liječenje želuca, živaca, za jačanje muške potencije te kao insekticid.

Ljekovito djelovanje bamije kod oboljenja želuca i crijeva pokazuje vidljive rezultate te je kao jelo preporučena u raznim redukcijskim dijetama za obnavljanje probavnog sustava. Pojačava tek i potiče funkcioniranje želuca. Zbog bogatstva raznim vitaminima dobro djeluje na oboljenja uzrokovana pomanjkanjem vitamina.

Bamija je poznati kolorant koji se u kulinarstvu koristi za bojanje jela (riža, umaci).

Sjemenke su dobar antispazmodik za umirenje grčeva.

Korijen bamije sadrži veće količine sluzi te se rabi za vanjsku uporabu kod liječenja bolesti kože, a ekstrakt - infuz za liječenje sifilisa.

Nedozreli plod kojeg se rado jede rabi se i za liječenje:
- kataralnih infekcija (gonoreje, disurije)
- za jače mokrenje (diuretik)
- za jačanje muške potencije.

Sjeme bamije rabi se za liječenje:
- grčeva u probavnom sustavu (antispazmodik)
- stimuliranje probavnog sustava
- kao surogat za kavu
- za jačanje srca

Čaj
(za oboljenja želuca i kod probavnih smetnji)
Priprema:
list bamije isjeckamo u količini jedne jušne žlice i prelijemo s 2dl kipuće vode, poklopimo, pustimo da odstoji pola sata i procijedimo.
Uporaba: pijemo 3 puta dnevno po šalicu čaja.

Iz kulinarstva:
Bamija se često koristi u susjednoj Bosni i Hercegovini, a na našim tržnicama može se pronaći najčešće u sušenom obliku. Od sušene bamije možete pripremati gotovo sva jela kao i od svježe, a potrebno ju je prethodno namočiti - procedura je otprilike jednaka onoj ma sušenim gljivama.

Budući da je sezona u kojoj se bamija može nabaviti svježa dosta kratka, sušena bamija dođe kao izvanredna zamjena.




Preneseno iz Novog lista
Autor: gospodin Ivan Lesinger, fitoterapeut i homeopata
Prenio: Lakky, 06.05.2013
Kontakt mail: lakky63@gmail.com

lakky
Admin

Broj postova : 525
Location : Zagreb
Registration date : 10.04.2008

Korisnički profil http://www.clakic.page.tl/

[Vrh] Go down

BAMIJA (Abelmoschus esculentus)

Postaj  lakky on čet 18 kol - 21:57


Bamija, cvijet
Foto: Lakky, 07. 2011.

BAMIJA Abelmoschus esculentus

(sin. Hibiscus esculentus).
Malvaceae

Drugi nazivi: engleski "Gumbo", "Lady's Fingers". Jednogodišnja biljka koja se uzgaja zbog jestivih mahuna. Slabo otporna.

Vrijednost: bogata kalcijem, željezom, kalijem, vitaminom C i vlaknima.
Bamija, bliska rođakinja ukrasnom hibiskusu, s tankim jestivim mahunama, uzgaja se već stoljećima. Smatra se da je porijeklom iz sjeverne Afrike, iz okolice Nila i Etiopije, te se proširila istočno do Saudijske Arabije i Indije. Jedan od prvih zapisa je iz Egipta i opisuje biljku, njen uzgoj i uporabu. Na Karibe i južni dio Sjeverne Amerike donijeli su je robovi iz Afrike.
Naziv "Gumbo" pogrdni je portugalski naziv za biljkino angolsko ime.

SORTE
'Artist', s grimiznocrvenim mahunama, rano rodi i pozeleni tijekom kuhanja.
'Burgundy' naraste oko 1,5 m. Ima prekrasne crvene mahune koje su izvrsne za salatu. Boja se međutim, gubi tijekom kuhanja.
Ova sorta podnosi hladnije uvjete uzgoja od većine ostalih.
'Clemson Spineless' je popularna, pouzdana sorta s bogatim urodom tamnih, mesnatih mahuna tijekom dužeg perioda. Dobro raste u zaštićenim prostorima.
'Dwarf Green Long Pod' je sorta visoka samo oko 90 cm, ali daje dobar urod tamnozelenih mahuna.
'Mammoth Spineless Long Pod' je snažna sorta koja daje bogat urod mahuna koje dugo ostaju mekane. Odlična je svježa ili spremljena u bocama.
'Pure Luck' jedna je od najboljih sorti za uzgoj u zaštićenim prostorima u hladnijim klimatskim uvjetima.
Bere se kada su mahune duge oko 5 cm.
'Red Velvet', još jedna crvena sorta, vrlo je snažna i naraste do 1,2-1,5 m.
'Star of David Heirloom' izraelska je sorta koja naraste 1,8-2,5 m.
Odlične je arome i dobro rodi. Mahune su dužine oko 23 cm, ali ih je bolje jesti dok su manje.

UZGOJ
Bamija je vrtna biljka u tropima i mjestima s toplom klimom. Može se saditi vani i na mjestima s hladnijom klimom tijekom vrućih ljeta, ali rezultati će biti bolji ako se sije u zaštićenim prostorima.

SJETVA
Prije sijanja namočite sjeme u toploj vodi tijekom 24 sata.
Jedan vrtlar iz Memphisa, SAD, uspio je razviti nekoliko metoda koje smanjuju vrijeme klijanja s 15 na 5 dana: namočite sjeme u izbjeljivač oko 45-60 minuta, isperite i posadite; izlijte vrelu vodu preko sjemena, ostavite preko noći, pa posadite; stavite po tri sjemenke u svaki odjeljak posude za pravljenje kockica leda, te zaledite na nekoliko sati, a zatim posadite.

Kada je temperatura tla oko 16 °C, posijte sjeme u redove udaljene oko 60 cm, a istu udaljenost ostavljajte i između biljaka.

Druga mogućnost je da sjeme posijete na udaljenost od 20-30 cm, te da kasnije prorjeđujete i ostavljate samo najjače biljke.
Sadnice uzgojene u pliticama ili kalupima posadite u 7,5 cm visoke posude kada budu dovoljno velike za rukovanje, zatim ih ojačajte, a kada dostignu visinu od 10-15 cm spremne su za presađivanje.

RAST I RAZVOJ
Bamija treba bogato, plodno, dobro ocjedito tlo, pa u zemlju umiješajte organske tvari nekoliko tjedana prije sijanja.
Stavite štap na željeno mjesto prije no što presadite biljku, te ju vežite za nj kako raste.
Lomite vrhove na glavnim stabljikama kada su biljke visoke 23-30 cm, jer time potičete grmolik rast.

Koristite tekuće gnojivo sve dok se biljke ne formiraju, a zatim koristite tekuću prihranu s visokim udjelom kalija svaka dva tjedna, ili oko biljke sipajte kalijev sulfat.
U hladnijim klimatskim uvjetima, zagrijavajte tlo nekoliko dana prije sadnje na otvorenom. Biljke sadite na udaljenosti od 60 cm. kada prođe opasnost od mraza.

ODRŽAVANJE
Proljeće Sijte sjeme u zaštićenom prostoru ili na otvorenom kada tlo postane dovoljno toplo. Otkidajte vrhove.

Ljeto Zalijevajte, prihranjujte i vežite biljke za potporanj. Plijevite. Berite mlade mahune.

Jesen Zaštitite biljke na otvorenom u hladnijim klimama, radi produljenja sezone berbe.

Zima Pripremite tlo za iduću sezonu.

UZGOJ U ZAŠTIĆENOM PROSTORU
U hladnijim klimama, sadite okru u staklenicima ili plastenicima koji se griju, od ranog do kasnog proljeća.
Sadite ju na udaljenosti od 60 cm, u gredicama. Postavite potporni štap prije sadnje.
Temperatura mora biti najmanje 21 °C, a vlažnost umjerena.
Prihranjujte biljke svaka dva tjedna tekućim gnojivom, a kada se biljke formiraju prijeđite na tekuću prihranu bogatu kalijem.

UZGOJ U LONCIMA
Bamija se može uzgajati u 25 cm velikim loncima ili vrećama za uzgoj s kompostom bogatim tresetom, u prekrivenim prostorima ili na otvorenom. Redovito zalijevajte i prihranjujte svaka dva tjedna tekućom prihranom bogatom kalijem.

BERBA I ČUVANJE
Berite oštrim nožem ili škarama dok su mahune mlade. Berite plodove redovito, jer ćete tako imati stalan urod novih mahuna.
Oprezno rukujte mahunama: njihova se mekana površina može lako oštetiti.
Mahune možete držati do 10 dana, zamotane u plastičnu vrećicu,
u ladici za salatu u hladnjaku.

ŠTETNICI I BOLESTI
Treba poduzeti mjere opreza protiv teških zaraza lisnih ušiju, koje oslabe i izobliče biljku, te protiv pepelnice koja sprečava rast, a u težim slučajevima i uzrokuje
uginuće biljke.
To se češće događa kada je biljka premalo zalijevana.
Bijela mušica može uzrokovati žućenje, ljepljivost i formiranje plijesni na listovima.
Bijele se mušice skupljaju na donjoj strani listova, a odlete kada se listovi diraju.

SLAGANJE KULTURA
Bamija dobro uspijeva kada se sadi s dinjama i krastavcima, budući da voli iste uvjete kao oni.

LJEKOVITOST
Bamijina sluz koristi se kao učinkovito sredstvo za ublažavanje upala sluznice.
U Indiji se otopina mahuna bamije namočenih u vreloj vodi koristi za liječenje urino-genitalnih problema, kao i za infekcije pluća.
Bamija se također koristi u proizvodnji umjetne krvne plazme.


U KULINARSTVU
Bamija se koristi za juhu, varivo i u curryju, može se pirjati ili pržiti, a jede se uz meso.
Za prženje u dubokom ulju treba maknuti peteljke, odrezati dno, lagano kuhati otprilike 10 minuta, ocijediti i osušiti svaku mahunu, a zatim pržiti dok ne postane hrskava. Na Bliskom Istoku, mahune se moče u limunovom soku i soli, a zatim se prže.
Bamija se ne bi smjela kuhati u željeznim, mjedenim i bakrenim loncima, jer izgubi boju.
Kada se prekuhaju, mahune postanu vrlo sluzave.
Taj se problem može riješiti dodavanjem male količine limunova soka u lonac, nakon čega se fin, baršunast sloj na mahuni može jednostavno maknuti laganim trljanjem pod mlazom vode.
Bamija se može jesti i sirova, kao salata ili hladni umak.
Operite mahune i pažljivo odstranite krajeve.
Kako bi se smanjila ljepljivost, namačite ih oko 30 minuta u vodi s malo limunova soka, a zatim ih ocijedite, isperite i osušite.

Za jelo se koristi i ulje od sjemenki bamije.


Preneseno iz enciklopedije voća, povrća i začinskog bilja!
Prenio Lakky, 18.08.2011.
Kontakt adresa: lakky63@gmail.com




Bamija, mahuna u zametku

Foto: Lakky, 07.2011
Bamija , mahuna ostavljena za sjeme
Foto Lakky, 21.08.2011.

lakky
Admin

Broj postova : 525
Location : Zagreb
Registration date : 10.04.2008

Korisnički profil http://www.clakic.page.tl/

[Vrh] Go down

Prethodna tema Sljedeća tema [Vrh]


 
Permissions in this forum:
Ne moľeą odgovarati na postove.