Pretraľnik
 
 

Display results as :
 


Rechercher Advanced Search

Latest topics
» KAD OBOLIMO OD GRIPE - RECEPT
ned 4 pro - 11:51 by lakky

» Dr. Lidija Gajski: Farmaceutska industrija vara bolesne i ..
sri 9 stu - 20:57 by lakky

» JABUČNI OCAT (Acetum mali)
pon 31 lis - 14:45 by lakky

» BAGREM (Robinia Pseudocacia L)
uto 24 svi - 22:32 by lakky

» PASTIRSKA IGLICA (Geranium robertianum L.)
sri 4 svi - 10:36 by lakky

» VENE - PROŠIRENE I UPALJENE
čet 3 oľu - 23:32 by melioto94

» SMREKA (Picea abies L.)
čet 17 pro - 2:00 by lakky

» SOJA (Glycine hispida L.)
čet 17 pro - 1:20 by lakky

» SVINJSKA MAST
sri 16 pro - 0:27 by lakky

Social bookmarking
Bookmark and share the address of Tugonica on your social bookmarking website
Navigation
 Portal
 Index
 Članstvo
 Profil
 FAQ
 Pretražnik
Affiliates
free forum

SIPAK (Rosa canina L)

Prethodna tema Sljedeća tema Go down

SIPAK (Rosa canina L)

Postaj  lakky on ned 11 ruj - 23:47


Šipak, plod
Fito Lakky, 11.09.2011


ŠIPAK (Rosa canina L)

Narodni nazivi: bela ruža, divji šipak, divlja ruža, pasja drača, pasja roža, pasja ruža, srbiguzica, šepurina, šibek, šipak, šipek, šipurina,  šipurika.

Opis biljke: izraste u 2 do 3 m visok grm, koji ima samo u prvoj godini uspravne izboje, a u slijedećim se godinama razgranjuju u mnogobrojne povinute i viseće grane.

Čitav je grm proviđen oštrim i prema dolje savijenim bodljikama.

Listovi su neparno perasti, a listići jajastog oblika i oštro nazubljeni.

Cvjetovi su blijedo-ružičaste ili gotovo bijele boje.

Plodovi - šipak - su jajastog oblika, svijetlocrveni i sadrže velik broj tvrdih sjemenki.

Miris i okus: cvjetovi su ugodna mirisa, usplođe ploda je kiselkasto-slatka okusa i steže. Sjemenke su gotovo bez mirisa, no njihov uvarak ima aromu poput čaja.

Vrijeme cvatnje: lipanj, srpanj, a vrijeme sazrijevanja plodova od polovine rujna.

Stanište: pasja ruža raste po sunčanim rubovima šuma, na krčevinama, po živicama, među grmljem, uz ograde, međe i putove te po pašnjacima nizinskog i brdskog područja. Uspijeva i na kamenitoj podlozi no u tom su slučaju plodovi znatno manji.

Ljekoviti dijelovi biljke: često se već od mjeseca kolovoza kao droga sabiru plodovi koji prilikom sabiranja moraju biti tvrdi i svijetlocrvene boje (Fructus Cynosbati).

Sabrane plodove najbolje je sušiti na umjetnoj toplini do 50" C jer će samo tako zadržati svoju prirodnu svijetlo-crvenu boju.

Plodovi sušeni na višoj temperaturi promijene boju i postanu tamnocrveni, pa čak i tamnosmeđi i crni, ukoliko pregore.

Tamniju boju prilikom sušenja poprimaju i plodovi koji su sabrani u zrelom i mekanom stanju, pogotovu ako su plodovi omekšali djelovanjem jesenskih mrazova.

Sabrana i osušena droga ne smije sadržavati peteljke niti smeđe i pregorjele plodove.
Osim osušene droge u cijelom stanju, dolazi često u promet i šipak koji je po dužini razrezan, iz kojeg su očišćene sjemenke i dlačice, te potom osušen na način kao i cijeli plod (Fructus Cynosbati sine semine).

U pučkoj medicini sabiru se za vrijeme cvatnje i latice cvijeta pasje ruže a i tvorevine koje se katkada pojavljuju na granama a izazvane su ubodom ružine ose šiškarice.

Ljekovite i djelotvorne tvari: analiza sadržanih tvari pokazala je da se u plodovima pasje ruže nalazi visokovrijedan vitamin C. Osim toga, plodovi sadrže jabučnu, citronsku, jantarnu i fosfornu kiselinu, narančasto obojeno eterično ulje, invertni šećer, saharozu, pentozan, vanilin, tragove lecitina, dekstrin, lignin, kremičnu kiselinu, željezo, aluminij i dr.

Ljekovito djelovanje: službena upotreba razlikuje plodove bez sjemena i sjemenke (Semen Cynosbati). Mnogostrana i obljubljena upotreba šipka ne svodi se samo, s obzirom na njegov prijatan okus, na pripremu marmelade, šipkovog vina, likera, čaja i dr., nego počiva i na spoznaji da šipak posjeduje nadasve zdravo i ljekovito prirodno sredstvo.

Uz crni ribiz šipak se ubraja u plodove najbogatije vitaminom C. Vrijednost šipka dokazana je činjenicom, da se sadržaj vitamina C kuhanjem ne smanjuje, neki istraživači (Winkelmann, Flamm i dr.) čak tvrde da su najtočniji pokusi pokazali kako je kuhanjem šipka kroz 10 minuta čak povišena količina vitamina C. Ipak, utvrđeno je da količina vitamina C ne ostaje dugo stalna, nego se nakon jednogodišnjeg stajanja šipkove marmelade ili šipkova vina, pa i najbolje čuvanih plodova, smanjuje na samo jednu četvrtinu od prvotne količine.
Ovu činjenicu treba da imaju na umu naročito domaćice, kako ne bi spremale prevelike zalihe šipkovih proizvoda.

Prema tome, oznaka datuma na posudi je najvažnija kod šipka, jer postoji uvijek opasnost da se kupe proizvodi šipka koji su bez vitamina iako, doduše, mogu biti veoma ukusni.
To isto vrijedi i za šipkovo vino.

Sadržaj vitamina C, svježeg ili samo kratko vrijeme čuvanog proizvoda od šipka, tako je visok da se, npr. majkama koje doje, najtoplije preporuča uzimanje šipkovih proizvoda, pa makar to bilo samo uzimanje šipkovog čaja, jer se sadržaj vitamina C povisuje i u majčinom mlijeku, što je od velikog utjecaja na razvitak dojenčeta.

Nije potrebno objašnjavati da je taj biljno-biološki vitamin C neusporedivo vredniji od svih kemijskih preparata vitamina C.

Proizvodi od šipka otklanjaju tzv. proljetni umor, malaksalost, blijedi izgled i nevoljkost za posao, tj. sve one pojave koje se svode na pomanjkanje vitamina C.

Pomanjkanje vitamina C uzrokuje povećanu naklonost najrazličitijim bolestima, a naročito prema zarazama.

Ostale tvari sadržane u šipku povoljno utječu na probavni trakt, a bogate količine voćnih kiselina djeluje na bolje izlučivanje mokraće, bez ikakvih nadražaja bubrega.

Razumije se da moć boljeg izlučivanja mokraće veoma povoljno djeluje kod sklonosti za stvaranje kamenaca ili pijeska. Kneipp podvlači upravo taj ljekoviti učinak i savjetuje dulju upotrebu čaja kako bi se spriječilo daljnje stvaranje kamenaca ili pijeska.

I kod upalnih bolesti bubrega, bubrežne nakapnice ili mjehura, veoma se preporuča upotreba šipkova čaja. Konačno, treba još spomenuti djelovanje na čišćenje krvi putem povećanog izlučivanja mokraće.

Isto je tako vrijedna i upotreba čaja od sjemenki šipka, jer se taj čaj preporučuje upravo kod stvaranja kamenaca i pijeska, kod oboljenja bubrega i mjehura, vodene bolesti i dr.

Djelovanjem na čišćenje krvi odvode se iz tijela i sva mokraćno-kisela taloženja, tako da kod svih teškoća izazvanih gihtom i reumatizmom nastupa poboljšanje i ozdravljenje.

Primjena u pučkoj medicini: nalazi u švicarskim sojenicama pokazuju da je šipak kao pekmez već u kamenom dobu morao biti vrlo obljubljen.

Ljekovitost pasje ruže-šipka spominje se također i u Eddi, tj. djelima staroislandske književnosti i mitologije. Iz toga se vidi da je ta biljka već u davnim vremenima imala ulogu kao pučka ljekovita biljka i nije nezanimljivo da je najstarije načine liječenja pučke medicine šipkom u cijelosti potvrdila moderna biološka nauka.

Ovdje spada i upotreba u početku navedenih izraslina, tj. šiški na pasjoj ruži koju uzrokuje ubod šipkove ose šiškarice. Te izrasline, nazvane ružina gljiva, bile su u srednjem vijeku u službenoj upotrebi (Fungus Rosae ili Spongia Cynosbati) te su neko vrijeme smatrane čak otrovnim i nije im pridavana nikakva ljekovitost, pa su tek u novije vrijeme našle svoju primjenu.

Iz tih izraslina priprema se tinktura (Tinctura Fungus Cynosbati), od koje se dnevno uzima 20 do 25 kapi, protiv zastoja mokraće i bolnog mokrenja.

Uvarak od šipkovih šiški smatra se u pučkoj medicini veoma ljekovitim protiv zloćudnih otvrdnuća u želucu i nekih bolesti maternice, no ovu ljekovitost znanstvena medicina ne priznaje u cijelosti.

Kod kroničnih bolesti mjehura preporuča pučka medicina uzimanje mješavine tinkture šipka, borovice i pelina , i to 3 puta dnevno po 10 kapi razrijeđeno s malo vode.

Cvjetne latice šipka (Flores Cynosbati) upotrebljavaju se kao čajni oparak kod krvarenja iz želuca, crijeva, pluća i hemoroida, kao i protiv proljeva i želučanih grčeva.

Nezaslađen čaj od šipka preporuča se šećernim bolesnicima.

Šipkovo vino: za pripremu šipkovog vina potrebno je 3 kg ploda, 4 l prekuhane vode i 2 kg šećera. Plodovi šipka se operu, očiste od peteljki, po duljini razrežu i stave u posudu sa širokim otvorom. Iz vode i šećera pripremi se šećerna otopina i, čim se izbistri, nalije se na plodove. Posuda se zatvori čepom za vrenje ili lanenom krpom te se sadržaj prepusti vrenju na toplom mjestu. Nakon potpunog vrenja, tako dobiveno vino se procijedi i napuni u boce te čuva dobro začepljeno, najbolje u hladnom podrumu.


Opis Šipka prenesen je iz knjige "Ljekovito bilje i njegova upotreba" od R. Wilforta.
Priredio i prenio Lakky, 11.09.2011.
Kontakt mail: lakky63@gmail.com



Šipak, ubrani plod
Foto:Lakky, 11.09.2011.




Šipak
Foto: Lakky, 20.10.2014

ŠIPAK, ROSA CANINA L.

NAJSTARIJI LIJEK I HRANA
Šipak je uistinu vrijedna biljka koja hrani i liječi dušu i tijelo, te osvježava i jača, pogotovu osobe starije dobi, rekonvalescente, slabokrvne, blijede i iscrpljene ljude

Poznat i pod imenima, kao što su divlja ruža, pasja ruža, šipurak i šip, šipak spada među najstarije poznate biljne vrste koje su se rabile za ishranu. Razni stari zapisi i arheološki nalazi govore o uporabi šipka već u kamenom dobu. Plinije je naziva »cynorrhodon« – rhodon – ruža, a rabi je za liječenje ugriza bijesnog psa. Latinski naziv Rosa canina, u hrvatskom prijevodu znači pasja ruža. Preživljavanje u prirodi uz pomoć šipka je olakšano, jer je dovoljno plodove razrezati i očistiti od sjemenki i dlačica, pa se mogu jesti sirovi ili kuhani kao kompot. Izvrsna su hrana, velike vitaminske i mineralne vrijednosti. Stanovnici Vele i Male Učke nazivaju jednu vrstu divlje ruže Rosa pimpinellifolia – kačkinim žirom – jer smatraju da se zmije rado hrane tim plodom.

Doživi i tisuću godina

Šipak je trajni grm visine i do 2 metra, raste vrlo neuredno. Grane su tanke, duge i bodljikave te se savijaju i međusobno isprepliću. Bodljike su široke, spljoštene. Listovi su mu neparno perasti, pilasto nazubljenog ruba. Lijepi ružičasti i bijeli cvjetovi, koji krase grm od svibnja do srpnja, imaju pet srcolikih latica i peterolapnu čašku, te mnogo prašnika. Cvijet se noću zatvara. Plod je šipak, okrugli do duguljast, crvene boje. Grm šipka doživi i tisućljetnu starost, kao što je čuvena ruža iz Hildesheima u Njemačkoj.
Miris mu je aromatičan, a okus ploda kiselkasto sladak, pomalo opor. Raste na rubovima šuma, livada, polja, uz putove, živice, među grmljem, na brdskom i nizinskom području.

Zapadna pučka medicina rabi šipak za izbacivanje i otapanje kamenca u mjehuru i bubrezima, kod raznog krvarenja, za nadoknađivanje vitamina C, kao preventivu u jačanju imuniteta kod prehlada, groznice, proljetnog umora, kod upale bubrega i upale bubrežne nakapnice, kod bolesti metabolizma i urinarnih bolesti, kod arterioskleroze, te u kozmetici.
LJEKOVITO DJELOVANJE

Da je šipak biljka koja je inspirirala mnoge pjesnike, dokaz su stare narodne hrvatske pjesme, poput ove istarske pjesme: »Taj tvoj beli obraz i rumena lica. I rumena lica, kot z šipka rožica!«. U narodu je uz lipov, najpoznatiji šipkov čaj, te se u gotovo svim našim krajevima smatra lijekom i to:
• protiv srdobolje,
• protiv zubobolje,
• kod bolesti bubrega i mjehura,
• kod tuberkuloznog krvarenja, krvarenja iz želuca i crijeva,
• za detoksikaciju organizma,
• kod gihta i reume,
• kod tegoba s probavom, kao što su proljev, dječji proljev, i sl.
• plodovi šipka su najstariji lijek i hrana koje čovjek poznaje, a njegova je vrijednost dokazana i znanstveno. Možemo reći da je šipak uistinu vrijedna biljka koja hrani i liječi dušu i tijelo, te osvježava i jača. Osobe starije dobi, rekonvalescenti, slabokrvni, blijedi i iscrpljeni ljudi, od rada ili bolesti, čajem od šipka ubrzo vraćaju snagu i raspoloženje, a ujedno ih on štiti od raznih zaraznih bolesti. Narod je čaj od koštica šipka (suše se i usitne u prah), koristio u liječenju groznice, katara crijeva, žučnih tegoba, vodenih bolesti, hripavca, krvavog mokrenja, za otapanje i izbacivanje bubrežnih kamenaca, kod bolesti mjehura, za smirivanje bolova od gihta, reume i dr.
• šipkov čaj je dobar napitak: za jetru jer je liječi, te pojačava stvaranje i izlučivanje žuči,
• za osobe sklone stvaranju kamenca, koje bez šipkovog čaja ne bi smjele biti ni jedan dan,
• kod avitaminoze i skorbuta, jer je bogat vitaminom C te vitaminom K i mineralnim tvarima neophodnima za rast stanica našeg tijela.

Kućna biljna ljekarna: Š I P A K
Branje i prerada: plodove šipka brati kad potpuno sazriju, tj. kad omekšaju. Ubrane, još tvrde plodove staviti na sunčano mjesto da dozriju.
Ja plodove šipka pripremam tako da ih očistim od peteljki i listova, te ih sameljem u mašini za meso. Tu smjesu razmažem po pekaču, te je sušim uz otvorena vrata pećnice na temperaturi od 25 stupnjeva. Sušenjem se smjesa skruti te je prstima izmrvim. Pomoću fena, ventilatora ili puhanjem na otvorenom prostoru ispušem sitne dlačice. Pohranim u hermetički zatvorenu ambalažu i koristim za čaj.
Svježi šipak očistiti od koštica i rabiti samo mesnati dio, za pripremu džema, marmelade i slatkoga. Osim plodova skupljaju se listovi i cvjetovi.

Čaj od koštica
• Kuhati 1 čajnu žličicu zdrobljenih koštica šipka u 2 dl vode oko 5 minuta, poklopiti da odstoje pola sata i procijediti. Piti 1– 2 šalice čaja na dan. Čaj se može zasladiti medom (kadulja, ružmarin, lipa).
Napomena: Ako se koštice šipka samelju, za pripremu čaja trebat će jedna kavena žličica na 2 dl vode. Čaj kratko prokuhati i poklopiti da odstoji pola sata, te procijediti.

Vino od šipka
• 40-50 g usitnjenih plodova šipka staviti u litru dobrog bijelog vina, te začepiti bocu i staviti na toplo mjesto u kući da odstoji deset dana. Povremeno bocu promućkati. Uzimati čašicu vina ujutro, natašte, a odlično je za jačanje organizma.

Kontraindikacije
• Čaj od koštica šipka pije se s oprezom, 1-2 šalice dnevno, jer veće količine mogu dovesti do tegoba sa srcem i kičmenom moždinom.



Članak napisao: Ivan LESINGER, lesinw@yahoo.com
Preneseno sa stranice Novog lista iz Rijeke
Postavio: Lakky, 02.11.2014
Kontakt mail: lakky63@gmail.com

lakky
Admin

Broj postova : 525
Location : Zagreb
Registration date : 10.04.2008

Korisnički profil http://www.clakic.page.tl/

[Vrh] Go down

Prethodna tema Sljedeća tema [Vrh]


 
Permissions in this forum:
Ne moľeą odgovarati na postove.