Pretraľnik
 
 

Display results as :
 


Rechercher Advanced Search

Latest topics
» KAD OBOLIMO OD GRIPE - RECEPT
Yesterday at 11:51 by lakky

» Dr. Lidija Gajski: Farmaceutska industrija vara bolesne i ..
sri 9 stu - 20:57 by lakky

» JABUČNI OCAT (Acetum mali)
pon 31 lis - 14:45 by lakky

» BAGREM (Robinia Pseudocacia L)
uto 24 svi - 22:32 by lakky

» PASTIRSKA IGLICA (Geranium robertianum L.)
sri 4 svi - 10:36 by lakky

» VENE - PROŠIRENE I UPALJENE
čet 3 oľu - 23:32 by melioto94

» SMREKA (Picea abies L.)
čet 17 pro - 2:00 by lakky

» SOJA (Glycine hispida L.)
čet 17 pro - 1:20 by lakky

» SVINJSKA MAST
sri 16 pro - 0:27 by lakky

Social bookmarking
Bookmark and share the address of Tugonica on your social bookmarking website
Navigation
 Portal
 Index
 Članstvo
 Profil
 FAQ
 Pretražnik
Affiliates
free forum

BAMIJA (Hibiscits esculentus)

Prethodna tema Sljedeća tema Go down

BAMIJA (Hibiscits esculentus)

Postaj  lakky on pon 7 svi - 13:42



BAMIJA (Hibiscits esculentus)

Jednogodišnja povrtna vrsta iz porodice sljezova, bamija (Hibiscits esculentus), tropska je biljka koja se uzgaja zbog mladih, nepotpuno razvijenih plodova.

Tropskog je porijekla, iako nije precizno znano otkuda točno potječe.

Pretežno se uzgaja u sjevernoj Africi, na Bliskom istoku i u Indiji, a veliki su proizvođači Brazil i SAD, kamo je prispjela s crncima još u doba robovlasničkog sustava.

U Europu su je, pretpostavlja se, donijeli Turci u vrijeme ekspanzije turskog carstva. Danas su na tom području najveći izvoznici Bugarska i Grčka.

U našoj je zemlji još uvijek rijetko na tržištu i smatra se namirnicom orijentalne kuhinje iako postoje uvjeti i razlozi za njezin uzgoj i širu upotrebu.

Plodovi bamije mogu se pripravljati poput graha mahunara ili u kombinaciji s rajčicom, a zbog velikog sadržaja sluzi i neutralna okusa umjesto brašna mogu se dodati svim jelima koja treba zgusnuti.

Male su kalorične vrijednosti i sadrže celulozna vlakna koja potiču probavu pa su dobrodošla namirnica i u dijetalnoj prehrani.

UKUSNA I UKRASNA
Bamija je vrsta kod koje je moguće spojiti ugodno s korisnim jer se osim
upotrebe u kulinarstvu, može rabiti i kao ukrasna biljka jer tijekom cijele vegetacije neumorno cvate velikim žutim cvjetovima s crvenim središtem nalik onima u sljeza.

Svaki se cvijet otvara ujutro i cvate samo jedan dan, mijenjajući boju od žute, preko ružičaste do crvene.

Budući da ih rado oblijeću kukci, zameće se i velik broj plodova - peterokutnih tobolaca zašiljenih na vrhu i najčešće posutih dlačicama.

Pošto ima velike zahtjeve prema toplini i osjetljiva je na mraz. Bamija je povrtna vrsta čiji uzgoj počinje kasno, tek kad je temperatura tla viša od 15°C (sredinom svibnja), a tijekom rasta odgovaraju joj topli dani (do 28°C).

Rast će na svim dobro osunčanim tlima koja joj pružaju dovoljno vlage i hranjiva, izuzev teških hladnih tala.

U plodoredu dolazi na prvo mjesto jer iznimno dobro rodi na tlima gnojenim organskim gnojem. U tu svrhu ujesen ili rano u proljeće treba gnojiti sa 3-4 kg stajskoga gnoja ili komposta te sa 50 g kompleksnoga mineralnoga gnojiva po četvornom metru.

Kako sjeme ima čvrstu sjemenu ovojnicu, dobro je prije sjetve močiti ga u toploj vodi kako bi se ubrzalo klijanje i nicanjE.

Za četvorni metar potrebno je oko 3 g sjemena koje se sije izravno u redove razmaka 50 cm, a kad biljke niknu, prorjeđuju se na 15-20 cm u redu.

Razvoj je u početku relativno spor, ali sa zatopljenjem biljke sve brže rastu i bujaju. Njega usjeva je uobičajena: plitko međuredno kultiviranje, prihranjivanje KAN-om u doba intenzivnijeg rasta sa 15 g po četvornom metru i prema potrebi natapanje.

VAŽNA JE REDOVITA BERBA
Prvi plodovi prispiju oko 2 mjeseca nakon sjetve (sredina-kraj srpnja), odnosno 4-6 dana nakon početka cvatnje.

Ubiru se u tehnološkoj zriobi, što znači da su mladi, sočni i krckavi, najčešće do 5 cm dugi.
Berba mora biti temeljita i redovita, dva do tri puta tjedno jer plodovi brzo rastu te zbog velikog sadržaja vlakana i čvrstih dlačica postaju nejestivi.

Svaki dozrio plod negativno utječe na intenzitet cvatnje i oblikovanje novih plodova. Do prvoga jesenskog mraza može se s četvornog metra ubrati oko 1,5 kg plodova.

Kratkotrajno se mogu čuvati u hladioniku, a za dulje čuvanje pogodno je duboko smrzavanje, sušenje ili konzerviranje pasterizacijom.




Članak o BAMIJI prenesen je iz Poljoprivrednog kalendara.
Članak prenio Lakky, 08.05.2012
Kontakt mail: lakky63@gmail.com

Više o BAMIJI pročitajte na "Forumu..." ili putem donjeg linka:
http://belko.gooforum.com/t181-bamija-abelmoschus-esculentus



lakky
Admin

Broj postova : 525
Location : Zagreb
Registration date : 10.04.2008

Korisnički profil http://www.clakic.page.tl/

[Vrh] Go down

Prethodna tema Sljedeća tema [Vrh]


 
Permissions in this forum:
Ne moľeą odgovarati na postove.