Pretraľnik
 
 

Display results as :
 


Rechercher Advanced Search

Latest topics
» KAD OBOLIMO OD GRIPE - RECEPT
ned 4 pro - 11:51 by lakky

» Dr. Lidija Gajski: Farmaceutska industrija vara bolesne i ..
sri 9 stu - 20:57 by lakky

» JABUČNI OCAT (Acetum mali)
pon 31 lis - 14:45 by lakky

» BAGREM (Robinia Pseudocacia L)
uto 24 svi - 22:32 by lakky

» PASTIRSKA IGLICA (Geranium robertianum L.)
sri 4 svi - 10:36 by lakky

» VENE - PROŠIRENE I UPALJENE
čet 3 oľu - 23:32 by melioto94

» SMREKA (Picea abies L.)
čet 17 pro - 2:00 by lakky

» SOJA (Glycine hispida L.)
čet 17 pro - 1:20 by lakky

» SVINJSKA MAST
sri 16 pro - 0:27 by lakky

Social bookmarking
Bookmark and share the address of Tugonica on your social bookmarking website
Navigation
 Portal
 Index
 Članstvo
 Profil
 FAQ
 Pretražnik
Affiliates
free forum

TRPUTAC - (Plantago lanceolata L.)

Prethodna tema Sljedeća tema Go down

TRPUTAC - (Plantago lanceolata L.)

Postaj  lakky on čet 20 pro - 17:21


TRPUTAC - Plantago lanceolata L.
fam. Plantaginaceae

Narodni nazivi: USKOLISNl TRPUTAC, USKOLISNA BOKVICA, MUŠKA BOKVICA, ŽILOVLAK

List uskolisnog trputca - Plantaginis lanceolatae folium

U našoj su flori, osim uskolisnog trputca, zastupljene još tri vrste:
P. major L. - širokolisni ili ženski trputae, P. media - srednji trpulae i indica L. - pješčarski trputae.
Sve vrste rastu pored putova, na pjeskovitim tlima, njivama, livadama i pašnjacima.

Morfološke i fiziološke značajke
Trputac je višegodišnja zeljasta biljka, kratkog i okomitog rizoma iz kojeg razvija prizemnu rozetu lišća. Korijenov sustav sadrži brojne žilice koje mu osiguravaju veliku usisnu moć. Listovi muškog trputca su uski i izduženi, a po obodu cijeli.
Žile na listovima su paralelne i jasno izražene (najčešće ih ima 4 - 6). Žile se pri kidanju listova izvlače pa je biljka dobila naziv i žilovlak. Listovi uskolisnog trputca rastu okomito i mogu doseći visinu od 30 do 50 cm.

Cvjetne stabljike su ravne i tanke, a završavaju cilindričnim ili glavičastim cvatovima.

Cvatovi su, za razliku od ženskog (širokolisnog) trputca. kratki. U čahuri ploda nalaze se dvije sjemenke.
Sjeme je sitno, promjera 1.0 - 1,5 mm i dužine 2.5 - 3.0 mm. Masa 1000 zrna je 2 - 3 g.

Sjeme širokolisnog trputca je znatno sitnije. Masa 1000 zrna jc 0.30 - 0,35 g.

Trputac je otporan na niske temperature i dobro podnosi sušu.

Kemijski sastav i upotreba
Lišće trputca sadrži glukozide (aukubin i katalpoli asperulozid), sluzi, tanine, polifenole i flavonoide.

Koristi se u obliku čaja za iskašljavanje, protiv upale grla, krajnika i gornjih dišnih putova.

U narodnoj je medicini cijenjen kao lijek za zarastanje rana.

Trputac ima bakteriostatsko i baktericidno djelovanje. Od njega se izrađuju ekstrakti za pripremu sirupa za iskašljavanje. U iste se svrhe koristi i sok iscijeđen iz svježeg lista.

Mljeveni, osušeni listovi (prah) upotrebljavaju se za zaustavljanje krvarenja i za izradu masti protiv upala.

Uvjeti uzgoja
Klima - Trputac je biljka umjerene klime. Uspješno se uzgaja u nizinskim i brdsko-planinskim područjima.

Tlo - Trputac dobro uspijeva na tlima prosječnih fizikalno-kemijskih značajki. Najviše mu odgovaraju gajnjače, aluvijalna tla težeg mehaničkog sastava kao i dublja planinska tla s većim sadržajem organskih tvari (crnica i smeđa tla). Općenito, za uzgoj trputca pogodna su plodna tla dobrog kapaciteta za vodu i zrak.

Uzgoj
Plodored - Trputac se kao višegodišnja biljka ne uzgaja u plodoredu, ali treba izbjegavati višegodišnje usjeve koji iza sebe ostavljaju zakorovljeno tlo. Najbolje pretkulture su okopavine i strne žitarice.

Obrada tla - Za uzgoj trputca tlo se priprema kao i za druge kulture. Ako je predusjev bila neka strnina, obradu treba započeti prašenjem strništa. Tijekom jeseni treba obaviti duboko oranje. Površinska priprema tla (usitnjavanje i poravnavanje) obavlja se tek u proljeće, neposredno pred sjetvu, odnosno sadnju.

Gnojidba - Trputac je biljka koja se proizvodi zbog lišća pa joj treba osigurati dovoljnu količinu hranjiva. U organskoj se proizvodnji isključivo upotrebljava zrelo stajsko gnojivo koje se u tlo unosi dubokim oranjem. U konvencionalnoj se proizvodnji, osim stajskog gnoja, primjenjuju mineralna (NPK) gnojiva. Ovisno o plodnosti tla i željenog prinosa, potrebne količine NPK. (15-15-15) gnojiva su od 200 do 600 kg/ha.

Razmnožavanje - Trputac se razmnožava isključivo sjemenom i to uglavnom direktnom sjetvom sjemena, a rjeđe preko presadnica. Budući daje sjeme dobre klijavosti. najbolje gaje sijati direktno na proizvodnu površinu.
Presadnice je najpovoljnije uzgajati u hladnim lijehama. Sjeme se sije krajem srpnja, a presadnice su polovicom listopada spremne za presađivanje. Ako se presadnice uzgajaju u toplim lijehama ili plastenicima, sjetva se obavlja polovicom veljače, a presadnice se presađuju polovicom travnja. Za ljetnu proizvodnju presadnica treba oko 2,5 g/m² sjemena, što odgovara prinosu od 600 do 800 presadnica/1m².
Za uzgoj presadnica u toplim lijehama treba oko 4 g/m², pri čemu se dobije oko 1000 presadnica.
Za sadnju presadnica na razmaku 50 x 30 cm potrebno je 66 600/ha presadnica, odnosno 83 - 85 m² lijeha. Za proizvodnju presadnica potrebno je 200 - 220 g/ha sjemena.
Direktna se sjetva obavlja krajem ožujka ili početkom travnja. Sjeme se sije sijačicama na razmaku između redova od 50 cin. Broj biljaka u redu treba biti 7-1 0 kom po metru dužnom, što znači da treba posijati 30 - 40 zrna po kvadratnom metru. Sjeme se sije u brazde dubine 1 - 2 cm, bez pokrivanja jer je na svjetlu bolja klijavost. Za direktnu je sjetvu dovoljno oko 2 kg/ha sjemena, ali se u praksi troši puno više. Ovisno o temperaturi, sjeme klija za 15 - 20 dana.

Njega
Njega obuhvaća međuredno kultiviranje i okopavanje, prihranjivanje i eventualno navodnjavanje.
Međuredno kultiviranje i okopavanje primjenjuju se prema potrebi, najčešće 3- 4 puta tijekom vegetacije, što ovisi o stanju tla i stupnju zakorovljenosti. Prvo se okopavanje treba obaviti nakon formiranja redova, a kasnije nakon svake berbe. Važno je da se ne dozvoli razvoj korova. Prvo prihranjivanje s 150 kg/ha dušičnog gnojiva (KAN) treba obaviti prije prvog međurednog kultiviranja i okopavanja, a ostala nakon berbe lišća, ali prije okopavanja.

Berba - Lišće (Plantaginis lanceolate folium), koje se koristi u ljekovite svrhe, treba brati prije pojave cvjetonosnih stabljika. U prvoj godini uzgoja prva je berba u lipnju, a sljedećih godina u svibnju. Prve se godine lišće bere tri puta, a ostalih godina i do pet puta. Najveći se prinosi postižu u prvoj berbi. Kasnije berbe daju manji prinos, a lošija je i kvaliteta. Nakon treće godine prinos je značajno smanjen pa usjev treba
obnoviti.

Sušenje - Lišće trputca može se sušiti prirodnim putem ili u sušnicama na temperaturi do 50 "C. Za dobivanje 1 kg suhog potrebno je 5 - 7 kg svježeg lišća.

Prinos - S jednog hektara može se dobiti 2000 - 4000 kg suhog lišća.
Proizvodnja sjemena - Dio usjeva treba ostaviti za proizvodnju sjemena. Sjeme dozrijeva tijekom kolovoza i rujna, kad se bere. Beru se cijele cvjetonosne stabljike koje se potom suše. S površine od 1 ara može se dobiti od 3 do 4 kg sjemena.
Standardi kvalitete za list trputca (Planlaginis lanceolatae folium) prema Ph. Eur. 5,
- listovi izmijenjene boje max. 5,0 %
- ostale strane tvari max. 2,0 %
- gubitak sušenjem max. 10,0 %
- ukupni pepeo max. 14,0 %


Preneseno iz knjige "Uzgoj ljekovitog i aromatičnog bilja" u izdanj Jan-Spidera iz Pitomače
Priredio i prenio: Lakky, 20.12.2012.
Kontakt mail: lakky63@gmail.com

lakky
Admin

Broj postova : 525
Location : Zagreb
Registration date : 10.04.2008

Korisnički profil http://www.clakic.page.tl/

[Vrh] Go down

Prethodna tema Sljedeća tema [Vrh]


 
Permissions in this forum:
Ne moľeą odgovarati na postove.