Pretraľnik
 
 

Display results as :
 


Rechercher Advanced Search

Latest topics
» KAD OBOLIMO OD GRIPE - RECEPT
ned 4 pro - 11:51 by lakky

» Dr. Lidija Gajski: Farmaceutska industrija vara bolesne i ..
sri 9 stu - 20:57 by lakky

» JABUČNI OCAT (Acetum mali)
pon 31 lis - 14:45 by lakky

» BAGREM (Robinia Pseudocacia L)
uto 24 svi - 22:32 by lakky

» PASTIRSKA IGLICA (Geranium robertianum L.)
sri 4 svi - 10:36 by lakky

» VENE - PROŠIRENE I UPALJENE
čet 3 oľu - 23:32 by melioto94

» SMREKA (Picea abies L.)
čet 17 pro - 2:00 by lakky

» SOJA (Glycine hispida L.)
čet 17 pro - 1:20 by lakky

» SVINJSKA MAST
sri 16 pro - 0:27 by lakky

Social bookmarking
Bookmark and share the address of Tugonica on your social bookmarking website
Navigation
 Portal
 Index
 Članstvo
 Profil
 FAQ
 Pretražnik
Affiliates
free forum

STOLISNIK (Achillea millefolium L.)

Prethodna tema Sljedeća tema Go down

Re: STOLISNIK (Achillea millefolium L.)

Postaj  lakky on pet 21 pro - 11:05

STOLISNIK - (Achillea millefoltum L.)
lakky Today at 8:22 am

STOLISNIK -Achillea millefoltum L.
Familia: Asteraceae

NARODNI NAZIVI: HAJDUČKA TRAVA, HAJDUČICA, JEZIŽEC, PURJA TRAVA. KUNIĆA

Nadzemni dio biljke stolisnika - Millefolii herba
Cvijet stolisnika - Millefolii flos
Eterično ulje stolisnika - Millefolii aetheroleum.

Naziv ove biljke potječe od imena mitskog junaka Ahila i "mile folium", što znači tisuću listova.
Stolisnik je rasprostranjen u cijelom svijetu. Raste i u nizinskim i u planinskim područjima.

Morfološke i fiziološke značajke
Stolisnik je višegodišnja zeljasta biljka. Korijenov sustav sastoji se od pužućeg rizoma s brojnim sitnim žilicama. Stabljike su ravne, najčešće slabo razgranate, visine do 80 cm.

Listovi su izduženi, dvostruko i trostruko podijeljeni. Režnjevi su šiljasti i gusto zbijeni.

Cvjetovi su složeni i skupljeni u vodoravne cvatove. Obodni cvjetovi su bijele, a vrlo rijetko i ružičaste boje. U sredini cvijeta nalaze se plodni cvjetići. Sjeme je sitno, ovalnog oblika, sive boje. Masa 1000 zrna je 0,10 - 0,15 g. Zrelo sjeme je dobre klijavosti i klija odmah nakon berbe. Nakon dozrijevanja
sjemena cvjetonosne stabljike se suše. a biljke prezimljavaju u obliku rozete. Stolisnik dobro podnosi niske temperature kao i ljetne vrućine i suše. Cijela biljka je žilava i formira čvrst i gust busen.

Kemijski sastav i upotreba
Stolisnik sadrži 0,2 - 1,2 % eteričnog ulja. U ulju tetraploidnog stolisnika ima 30 - 50 %. azulena. nešto cineola. kamfora. sabinena, pinena i drugih tvari. Biljka također sadrži flavonoide, alkaloide (ahilein), tanine, organske kiseline i krom. koji je važan za sintezu inulina.

Stolisnik je gorka aromatična biljka koja se koristi za poboljšanje probave kao i za stimuliranje lučenja žuči. Koristi se i za izbacivanje žučnih i bubrežnih kamenaca. Može se koristiti i za vanjsku upotrebu u obliku kupki, obloga ili ekstrakata za liječenje kožnih oboljenja, hemeroida itd. Eterično se ulje koristi u kozmetičkoj i farmaceutskoj industriji.

Uvjeti uzgoja
Klima - Stolisnik treba uzgajati na sunčanim površinama jer nema velikih potreba za vlagom.

Tlo - Stolisnik se može uzgajati na svim tipovima obradivih tala, neutralne do slabo kisele reakcije. Najbolje uspijeva na dubokim tlima dobrih fizikalnih i kemijskih značajki, ali treba izbjegavati tla bogata dušikom.

Uzgoj
Plodored - Stolisnik se kao višegodišnja kultura ne uzgaja u plodoredu. Najbolje ga je saditi iza kultura koje ostavljaju tlo čisto od korova. Leguminoze nisu dobre pretkulture.

Obrada tla - Za razliku od mnogih kultura, stolisnik ne zahtijeva duboku obradu tla. Oranje treba obaviti na dubinu od 20 do 25 cm.

Gnojidba - Za osnovnu se gnojidbu upotrebljavaju mineralna NPK gnojiva s povećanim sadržajem fosfora koji potiče razvoj cvatova.
Gnojidba se obavlja tijekom predsjetvene pripreme tla. Ovisno o plodnosti tla. primjenjuje se 200 - 300 kg/ha gnojiva. Mineralna gnojiva treba primjenjivati tijekom cijelog uzgojnog razdoblja i to krajem godine, nakon vegetacije ili u rano proljeće, prije početka vegetacije. U organskoj se poljoprivredi primjenjuje stajski gnoj i druga dozvoljena gnojiva koja sadrže fosfor i kalij.

Razmnožavanje - Stolisnik se razmnožava direktnom sjetvom sjemena u polje ili preko presadnica. Direktna sjetva sjemena obavlja se sijačicama u redove na razmaku od 50 do 60 cm. Sjeme se sije u brazde, bez naknadnog pokrivanja. Nakon sjetve površinu treba povaljati glatkim valjkom. Sjetva se obavlja krajem kolovoza ili početkom rujna. Sjeme klija za 10 - 15 dana. pa su do zime biljke dovoljno razvijene da mogu prezimiti. Sjetva se može obavili i u proljeće, tijekom ožujka ili najkasnije do polovice travnja. Za sjetvu na razmaku između redova od 50 - 60 cm potrebno je 300 g sjemena uz uvjet da se sije 50 zrna po m².

Za jesensku je sjetvu potrebno 1 - 2 kg/ha sjemena. Sjeme treba miješali s nekim inertnim materijalom - nosačem (pijesak ili sl.).
Čistoća sjemena za sjetvu treba biti 90 %, a klijavost najmanje 80 %. Ako se stolisnik razmnožava preko presadnica, sjetva sjemena u hladne lijehe obavlja se u drugoj polovici lipnja. U tom su slučaju biljke spremne za presađivanje krajem listopada. Presadnice se sade na dobro poravnatu i usitnjenu površinu u brazde duboke 5 - 8 cm na razmaku između redova od 50 do 60 cm. Nakon sadnje presadnice se prekriju zemljom i dobro pritisnu. Za površinu od 1 ha potrebno je 66 600- 80 000 biljaka.

Njega
Stolisnik nije zahtjevna biljka, ali najveći se prinosi postižu na rastresitim površinama čistim od korova. To je posebno važno za mlade biljke u prvoj godini uzgoja. Nasade na siromašnim tlima treba prihraniti mineralnim dušičnim gnojivom.
Međuredno okopavanje i kultiviranje obično se obavlja 2 -3 puta. a po potrebi i više.
Prihranjivanje se obavlja u rano proljeće, najčešće tijekom travnja s dušičnim gnojivom (KAN) u količini od 100 do 150 kg/ha. Nakon završetka prve ili na početku sljedeće vegetacije treba primijeniti 100 - 200 kg/ha mineralnog NPK gnojiva.

Berba
Od stolisnika se koristi cvijet sa stabljikom dužine do 25 cm (herba) ili samo cvijet. Stolisnik se bere u fazi punog cvjetanja. Berba se obavlja strojno, a na manjim površinama ručno. Prva godina uzgoja daje samo jednu berbu i to lijekom lipnja. Višegodišnji nasadi daju dvije berbe, prvu tijekom lipnja, a drugu tijekom kolovoza ili rujna.

Sušenje
Stolisnik se može sušiti prirodnim putem ili u sušnicama na temperaturi od 40 do 60 °C. Za 1 kg suhih nadzemnih dijelova biljke potrebno je 3,5 - 4,0 kg svježih.

Prinos
U prvoj godini uzgoja prinos suhih nadzemnih dijelova biljke je 1500
- 2500 kg/ha. a sljedećih godina i do 6000 kg/ha. Prinos cvijeta u prvoj godini je do 1000 kg/ha, a sljedećih i do 3000 kg/ha.

Standardi kvalitete za herbu stolisnika (Millefolii hb.) prema Ph. Eur. 5.
- eterično ulje min. 2 ml/kg (s.t.)
- strane tvari:
- dijelovi stabljike promjera većeg od 3 mm max. 4 %
- ostale strane tvari max. 2 %
- gubitak sušenjem max. 12,0 %
- ukupni pepeo max. 10,0 %
- pepeo netopljiv u HCl max. 2,5 %



Ovaj članak o uzgoju stolisnika služi za usporedbu sa prethodnim a prenesen je iz knjige "Uzgoj ljekovitog i aromatičnog bilja" u izdanju Jan-Spider-a.
Autor: grupa autora.
Prenio: Lakky, 21.12.2012.
Kontakt mail: lakky63@gmail.com

lakky
Admin

Broj postova : 525
Location : Zagreb
Registration date : 10.04.2008

Korisnički profil http://www.clakic.page.tl/

[Vrh] Go down

STOLISNIK (Achillea millefolium L.)

Postaj  Admin on pet 13 lip - 21:04

STOLISNIK (Achillea millefolium L.)



Narodna imena: hajdučka trava, hajdučica, sporiš, kunica, belo ivanjsko cveće, kunji rep, mesečina, paprac, petrovsko cveće, ravan,
romanika, spor, stolista, tintorova trava.


Hajdučka trava je najznačajnija i najrasprostranjenija vrsta, raste kao korov pored puteva, na kamenjarima, zapuštenim mestima, kserofitnim šumama. Kod nas rastu i neke druge vrste roda Achillea i to: Achillea abrotanoides Vis., A. atrata L., A. clavenae L., A. collina Becker, A. distans W.K., A. nobilis L., A. pannonica Schreck., i druge koje nemaju široku upotrebu u narodnoj medicini, već samo lokalni značaj.


Botaničke osobine

Hajdučka trava je višegodišnja zeljasta biljka. Ima uspravnu maljavu stabljiku visoku do 80 cm, pri vrhu granatu i obraslu listovima izduženo-linearnog oblika, koje je dvostruko do trostruko perasto deljeno u režnjeve. Lišće je s obe strane pokriveno dlačicama. Cvetne glavice su sitne, veličine do 5 mm, bele boje, sakupljene na vrhu stabljike u štitaste cvasti. Cveta preko celog leta. Plod je spljoštena ahenija. Hajdučka trava je polimorfna vrsta koja se u prirodi javlja sa više podvrsta koje se međusobno razlikuju citogenetski i hemijski.


Hemijski sastav i upotreba

Nadzemni deo biljke u cvetu (Millefolii herba) sadrži do 1% etarskog ulja (Farmakopeja zahteva najmanje 0,13%), flavonoide, vitamin K, gorku materiju ahilein, smole, sterole, tanine i dr. Etarsko ulje hajdučke trave (Aetheroleum Millefolii) se dobija destilacijom pomoću vodene pare, a u sebi ima pinena, cineola, tujona, kamfora, limonena, borneola. Ulje može da bude i plave boje zavisno od hemijske rase koje sadrže proazulene koji destilacijom prelaze u hamazulen.
Hajdučka trava se koristi u obliku čaja za poboljšanje apetita, kod želudačnih tegoba, nadimanja i teškog varenja. Deluje kao amara aromatica, blag hemostatik i kao splazmolitik. U narodnoj medicini se koristi za zarašćivanje rana kao hemostiptik i ublažavanje bola, te otuda potiče i sam naziv biljke. Spolja se upotrebljava kao antiflugistik slično kamilici, za ispiranje, kupke, obloge. Hajdučka trava ulazi u sastav gorkih čajeva, čajeva za čišćenje, pojačano lučenje žuči, čaja za normalizaciji metabolizma i čaja za umirenje. Zbog prisustva vitamina C daje se kod krvarenja i hemoroida. Pri upotrebi hajdučke trave treba znati da kod osetljivih osoba može izazvati alergiju. Zato ljudi osetljive kože treba da koriste samo mlade, tek procvetale biljke, a čaj da piju u manjim količinama.


Sakupljanje – Herba se sakuplja tokom letnjih meseci, od juna do avgusta, odsecanjem vršnih delova biljaka dužine 20 – 25 cm, ili se sakuplja samo cvast, dužine 2 cm. Odsečeni delovi se vezuju u kite i suše na promajnom mestu ili sušnici na temperaturi 35 – 50 oC. Suva droga je aromatičnog mirisa, gorkog i malo slanog ukusa. Pošto stabljika ne sadrži lekovite sastojke bolje je upotrebljavati sam list i cvet. Stoga droga koja ima više stabljika je manje cenjena. Suva herba se pakuje u jutane vreće ili kartonske kutije i čuva zaštićena od svetlosti, godinu i po dana.
Odnos pri sušenju nadzemnog dela hajdučice je 4 :1.

Članak iz knjige Jana Kišgecija, prenio Admin, 13.06.2008

Admin
Admin

Broj postova : 45
Registration date : 05.01.2008

Korisnički profil http://belko.gooforum.com

[Vrh] Go down

Prethodna tema Sljedeća tema [Vrh]


 
Permissions in this forum:
Ne moľeą odgovarati na postove.