Pretraľnik
 
 

Display results as :
 


Rechercher Advanced Search

Latest topics
» KAD OBOLIMO OD GRIPE - RECEPT
ned 4 pro - 11:51 by lakky

» Dr. Lidija Gajski: Farmaceutska industrija vara bolesne i ..
sri 9 stu - 20:57 by lakky

» JABUČNI OCAT (Acetum mali)
pon 31 lis - 14:45 by lakky

» BAGREM (Robinia Pseudocacia L)
uto 24 svi - 22:32 by lakky

» PASTIRSKA IGLICA (Geranium robertianum L.)
sri 4 svi - 10:36 by lakky

» VENE - PROŠIRENE I UPALJENE
čet 3 oľu - 23:32 by melioto94

» SMREKA (Picea abies L.)
čet 17 pro - 2:00 by lakky

» SOJA (Glycine hispida L.)
čet 17 pro - 1:20 by lakky

» SVINJSKA MAST
sri 16 pro - 0:27 by lakky

Social bookmarking
Bookmark and share the address of Tugonica on your social bookmarking website
Navigation
 Portal
 Index
 Članstvo
 Profil
 FAQ
 Pretražnik
Affiliates
free forum

BOROVICA OBIČNA ( Juniperus communis L.)

Prethodna tema Sljedeća tema Go down

Re: BOROVICA OBIČNA ( Juniperus communis L.)

Postaj  marija on uto 20 pro - 19:58

Čaj od borovice/ kleke efikasan je u lječenju urinarnih infekcija. Par dana nakon što se pije čaj, nestaje neprijatni miris mokraće.
Koristan je i kod snižavanja krvnog tlaka.

marija

Broj postova : 6
Registration date : 12.12.2010

Korisnički profil

[Vrh] Go down

BOROVICA OBIČNA ( Juniperus communis L.)

Postaj  lakky on pet 4 srp - 19:51



Smreka - borovica
Foto: lakky,20.10.2014.

BOROVICA OBIČNA -  ( Juniperus communis L.)  

Narodni nazivi: borovac, borovica,  borovnica, brin, brina, crna, smrekinja, fenja, kleka, klekinja, smreka, smrekinja, smrika, smrička, smrča, smreka, šmrekovina, venja.

Opis biljke: s obzirom na rast, oblik i veličinu, oblik iglica, borovica je veoma promjenljiva biljka. Već prema staništu javlja se kao patuljasti grm, jedva 1/2 m visine, kao grm do 4 m i kao drvo do 7 m visine.

Listovi su igličasti u početku svijetlozelene boje, kasnije potamne a po sredini gornje strane lista pokazuje se plavkasto-bijela crta. Listovi su dugi 8 do 10 milimetara prema vrhu zašiljeni i bodljikavi, a smješteni su u trodjelni pršljen.

Sitni i jedno-spolni cvjetovi razvijaju se u pazušcima listova, odvojeno na pojedinim biljkama jer je biljka dvodomna. Muški cvjetovi sastoje se od mnogobrojno poredanih prašnika u pršljen, a ženski cvjetovi od 3 uspravna sjemena pupoljka koji su poduprti s 3 ljuske.

Gornji dio tog malog češera je mesnat i pretvara se u okruglu bobu koja je u 1 godini zelena i jajasta oblika a u drugoj godini dozori u tamnocrno-smeđu okruglu bobu s plavim maskom.

Moguć je i trogodišnji razvitak od cvjetanja do sazrijevanja boba.

Miris i okus: iz svih dijelova te biljke izlazi svojstven, fino aromatičan miris a i drvo borovice lijepo miriši.
Drvo i iglice razvijaju prilikom sagorijevanja balzamičan miris.

Bobe imaju smolast i aromatičan miris a okusa su gorko-slatkog te su istovremeno mirisne i smolaste. Okus iglica je smolast, nešto gorak ali aromatičan.

Vrijeme cvatnje: IV – V mjesec a vrijeme sazrijevanja plodova u jeseni (X mjesec) iduće godine.
 
Stanište: borovica nema naročitih zahtjeva na tlo a dolazi često u velikom mnoštvu na kamenitoj i kraškoj podlozi od primorskog područja do planinskih i brdskih područja.

Ljekoviti dijelovi biljke: biljka borovice čitava je ljekovita no u prvom redu se sabiru plodovi (Baccae Juniperi ili Fructus Juniperi communis) od jeseni pa čak i do zime ako to dozvoljavaju vremenske prilike.

Plodovi se sabiru tako da se s grane omlate na ponjavu a iza toga se razastru radi sušenja na suho i zračno mjesto.

Plod borovice suši se samo prirodnim putem te se ne smije sušiti ni na suncu ni na umjetnoj toplini.

U nekim se područjima sabiru velike količine plodova borovice te se tada sušenje obavlja često u sloju debljine pedlja no u tom je slučaju treba češće miješati da se ne bi ugrijala i izgubila eterično ulje.

Ako se borovica upotrebljava za pečenje rakije ili dobivanje eteričnog ulja, tada se odmah iza sabiranja može pristupiti preradi.

Spremanje suhih plodova borovice najprikladnije je, ukoliko se radi o manjim količinama, u drvenim ili staklenim posudama koje se daju dobro zatvoriti.

Iglice i vrškovi grančica (Herba odnosno Summitates Juniperi) sabiru se od IV do kraja VI mjeseca.

Sušenje i čuvanje jednako je kao i kod plodova samo što se prije spremanja osušene grančice sitno izrežu.

Drvo borovice (Lignum Juniperi) od mladih grana sabire se isto tako od IV do kraja VI mj. Sitno izrezano drvo nakon sušenja čuva se jednako kao i plodovi.

Ulje od borovice (Oleum Juniperi bacearum) dobiva se destilacijom te je uglavnom sadržano u plodovima. Dobivanje ulja ne može se dobro pripremiti u kućanstvu te se to ulje kupuje u ljekarnama.

Ulje iz drveta (Oleum Cadinum ili Oleum Juniperi empyreumalicum) dobiva se
suhom destilacijom drva od borovice te se također nabavlja u ljekarnama.

Špirit od borovice (Spiritus Juniperi) sastavljen je iz jednog dijela ulja od
borovice i 3 dijela alkohola (Spiritus vini). Za osjetljive osobe razređuje se
špirit od borovice i jednim dijelom prokuhane vode.

Špirit borovice ne smije se zamijeniti borovičkom rakijom ili klekovačom koja se dobiva iz
plodova borovice postupkom kojim se dobivaju i druge vrste rakije.

Tinktura borovice (Tinctura Juniperi) dobiva se stavljanjem plodova borovice
u alkohol ili jaku rakiju; zatim se ostavi na suncu da provrije.

Sok borovice (Succus Juniperi inspissatus i Succus Juniperi) priprema se od
plodova sa ili bez dodatka šećera.

U narodnoj  medicini, iako rijetko, upotrebljava se i korijen borovice (Radix Juniperi).

Ljekovite i djelotvorne tvari: relativno visok sadržaj eteričnog ulja koje se sastoji uglavnom iz terpena, gorka tvar juniperin, tanin, smola, mast slična vosku, pentozani, pektin, taninski glikozid, grožđani šećer, mravlja i octena kiselina, inozit, invertni šećer, kalcij naročito vezan na jabučnu kiselinu, kalij, mangan vezan na octenu kiselinu. Izdanci i mlade iglice sadrže i vitamin C.

Ljekovito djelovanje: ljekovito djelovanje je toliko mnogostrano, da je već Hieronvmus Bock u svojoj knjizi o ljekovitom bilju, 1577. god. pisao o borovici slijedeće: »Zbroj djelovanja te dobre osobine borovice nije moguće opisati.«

Ljekovito djelovanje proizlazi uglavnom iz eteričnog ulja koje je najvećim dijelom sadržano u bobama.

Borovičino ulje u velikoj mjeri djeluje antiseptično i rastvara masti, te kod upotrebe na koži prodire u znatnoj mjeri u organizam. To veoma povoljno djeluje kod svih bolesti zglobova jer liječi i dublja žarišta bolesti.

Dođe li udisanjem para eterično ulje ili njegovo razrjeđenje u dodir sa sluznicom pluća, ograničuje se prekomjerno izlučivanje sluznice pluća. To predstavlja blagotvorno djelovanje kod vlažnog ili veoma vlažnog bronhitisa. Ta visoka antibaktericidna snaga vrši značajan utjecaj na liječenje infekcioznih plućnih bolesti kao kod vlažne plućne gangrene i kod teških tuberkuloznih procesa pluća. Ovdje se ograničuje širenje infekcioznih dijelova, tako da uz pospješenje izbacivanja gnojnog sekreta nastupa jačanje i ozdravljivanje zahvaćenih pluća.

Sirup od borovice djeluje veoma dobro kod tuberkuloze pluća u dječjoj dobi jer osim baktericidnog djelovanja dolazi do poboljšanja apetita pa to uzrokuje ne samo povećanje tjelesne težine, nego se poboljšanom cjelokupnom izmjenom tvari i izlučivanjem svih otrovnih tvari povisuje i obrambena snaga organizma.

Daljnje područje primjene proizlazi iz ljekovitog utjecaja kod svih oboljenja želuca i crijeva, kao kod infekcioznih crijevnih grčeva, upalnih katara crijeva, upale želuca, želučanih grčeva i dr.

Već spomenuta visoka raskužna snaga i ovdje djeluje veoma brzo: procesi truljenja i vrenja gube brzo hranljivu podlogu te se vrši čišćenje želuca i crijeva; ulje borovice ubija bacterium coli.

Pojačani rad crijeva i pojačani rad muskulature crijeva pospješuje sekreciju želuca i crijeva a time počinje i jedna normalna i zdrava funkcija želuca i crijeva.

Borovičino ulje u plodovima, odnosno, pripremljeno u čaju, otklanja ne samo taloženje mokraćne kiseline u tijelu, nego je i veoma preporučljivo sredstvo protiv vodene bolesti, kroničnog katara mjehura itd.

Budući da potiče optok krvi trbušnih organa, utječe i na menstruaciju, pa je upotreba čaja od plodova borovice djelotvorna za žene, pri čemu se ne treba bojati opasnosti od pobačaja čak i kod upotrebe većih količina plodova.

Eterično ulje uzrokuje na koži snažan nadražaj pa dolazi do paljenja, svrbeža i kožnog crvenila.

Veće količine prouzrokuju upalu kože, jake otekline i stvaranje mjehura.

Treba spomenuti i zapažen utjecaj borovičinog ulja na najrazličitije živčane smetnje, koje kod slabe funkcije u izmjeni tvari uzrokuju i umornost, glavobolju, bolove u zatiljku, opću razdražljivost, pomanjkanje mogućnosti koncentracije, migrenu, nervozne teškoće srca i dr.

Upravo kod glavobolja nalik na migrenu čajna kupka s plodovima borovice donosi olakšanje i konačno ozdravljenje.

Povoljan utjecaj na izmjenu tvari zapažen je i kod šećernih bolesnika, te se bolesnicima koji boluju od šećerne bolesti može preporučiti uzimanje soka od plodova borovice u odgovarajućem razrjeđenju ili nezaslađeni čaj od plodova borovice.

Taj čaj veoma povoljno utječe na probavne smetnje koje nastaju uslijed nedovoljnog stvaranja solne kiseline, odnosno, želučanog soka.

Uz čisto borovičino ulje, dobiveno iz plodova, dobiva se destilacijom drveta borovice također ulje koje se u službenoj upotrebi zove Oleum cadinum ili Oleum Juniperi empvreumaticum. Ono se upotrebljava izvana za liječenje kroničnih kožnih osipa, bolesti kože sa čvorićima koji se na površini ljušte (psoriasis vulgaris) itd. To ulje nije rijetko i svijetlo kao ulje dobiveno iz plodova, nego je poput smole, tamno i gusto. Uvarak iglica i mladih izdanaka borovice kao kupelj za noge otklanja otekline nogu i ostale smetnje u cirkulaciji a primijenjen kao potpuna kupelj djeluje povoljno na cjelokupnu cirkulaciju krvi.

Rakija od borovice (borovička, klekovača) kao i tinktura od borovice obljubljen je pučki lijek kod pokvarenog želuca, bronhalnog katara, astme, bolesti bubrega i mjehura te kod gihta, išijasa i reumatizma pri čemu se često upotrebljava u obliku masaže kod zadnje tri navedene bolesti.

Špirit od borovice upotrebljava se prije svega za vanjsku upotrebu, kao sredstvo za masažu kod reumatičnih oboljenja.

Čaj od plodova borovice: potrebna je 1 čajna žlica dobro zgnječenih plodova za 1 šalicu čajnog oparka, čaj se ostavi 5 do 10 minuta pokriven, zatim se procijedi a piju se 1 do 2 šalice dnevno.

Kod želučanih i crijevnih oboljenja i kod šećerne bolesti čaj se pije nezaslađen. Kod oboljenja organa za disanje, da bi se pojačala otpornost organizma i za poboljšanje izmjene tvari može se čaj zasladiti dodavanjem 1 čajne žlice meda u topao čaj a može se zasladiti i šećerom.

Djelotvorne su i slijedeće čajne mješavine: za poticanje optoka krvi i izlučivanje iz tijela te poboljšanje izmjene tvari preporučuju se slijedeće biljne mješavine u jednakim dijelovima: plodovi borovice, stolisnik i kopriva ili plodovi borovice, listovi breze i kamilica.

Kod grčeva u crijevima, upalnih oboljenja crijeva, upale želuca i grčeva u želucu priprema se čajna mješavina od jednakih dijelova plodova borovice, pelina i kamilice.  

Bolesnicima od šećerne bolesti preporuča se slijedeća čajna mješavina: plodovi borovice, komuške od graha, listovi borovnice i kopriva u jednakim dijelovima.

Kod gripoznih prehlada miješaju se u jednakim dijelovima plodovi borovice s podbijelom, trpucem, cvjetovima bazge, i korom od vrbe.

Kod pomanjkanja apetita miješa se u jednakim dijelovima plod borovice, listovi matičnjaka, kičica i listovi koprive.

Priprema tih čajnih mješavina vrši se po općim uputama za pripremanje čajeva. Čajevi, preporučeni za bolji optok krvi, poboljšanje izmjene tvari, za gripozne prehlade i za otklanjanje pomanjkanja apetita zaslađuju se medom, dok se ostale čajne mješavine moraju piti nezaslađene.

Sirup od plodova borovice: 500 g plodova borovice kratko se prokuha u 3 litre vode, nakon toga se plodovi zgnječe i još jednom prokuhaju a vode se doda prema potrebi. Prokuhana masa protiješti se kroz sito i kada se ohladi doda se toliko meda dok ne nastane gusta masa poput sirupa. Sirup se puni u staklene boce sa širokim grlom i dobro se začepi. Djeci se daje 3 puta dnevno 1 sat prije glavnih obroka po 1 čajna žlica toga sirupa a odrasli uzimaju po 2 čajne žlice na isti način. Ovim sirupom liječi se pomanjkanje apetita, osjetljiva pluća pa čak i tuberkuloza pluća.

Kneippovo liječenje kurom plodova borovice: »Tko trpi uslijed slabog želuca, neka primijeni od vremena do vremena kuru s plodovima borovice koja se sastoji u tome da 1 dan počne sa 5 plodova i tako nastavi uzimajući svaki dan 1 plod više dobro sažvakan dok ne dospije do 15 plodova pa se onda ide niže i to s 1 plodom dnevno manje dok se ponovo ne dostigne broj od 5 plodova.«

Ta Kneippova kura nije prikladna za svakoga, a osobe koje su osjetljive na bubrege moraju se za vrijeme kure podvrći liječničkoj kontroli. Opće napomene kod liječenja borovicom: radi mnogostranog ljekovitog djelovanja plodova borovice treba uvijek paziti, jer veće količine ili dulja upotreba može prouzročiti nadražaje ili upalu bubrega, pa dolazi do izlučivanja bjelančevine i krvi u mokraći.

Kod akutnih ili kroničnih bolesti bubrega ne smiju se primjenjivati kure s plodovima borovice niti se smije uzimati čaj od borovice. Od toga su izuzeti homeopatski preparati borovice jer je u tim preparatima određeno razrjedenje za liječenje bolesti.

Primjena u pučkoj medicini: u područjima gdje borovica uspijeva, ona u narodu uživa najveći ugled. Još od davnine važe plodovi borovice kao sredstvo za zaštitu protiv kuge, kolere i drugih pošasti.

Kolera i kuga su, doduše, nestale iz Evrope, ali je do današnjih dana ostalo u shvaćanju pučke medicine da je žvakanje plodova borovice najbolje sredstvo protiv svake zaraze.

Kod crijevnih grčeva pije se čajna mješavina od jednakih dijelova plodova borovice, biljke pelina, stolisnika  i cvjetova kamilice a uzima se 1 čajna žlica za 1 šalicu čajnog oparka i to nezaslađeno.

Plodovi borovice namočeni u rakiju obljubljeni su kućni lijek kod proljeva, grčeva u crijevima, vodene bolesti te kod prvih znakova gripozne prehlade.

Dim plodova i grančica borovice usisan u usta pomoću lijevka liječi zubobolju.

Zdrobljeni plodovi stavljeni na čelo ublažuju glavobolju.

Uvarak od korijena ili drveta borovice naročito je sredstvo za izlučivanje vode.

Zeleni plodovi, zgnječeni i pomiješani s neslanim maslacem, daju mast za liječenje krasta, lišajeva i kožnih osipa te za sazrijevanje oteklina i čireva.

Ispiranje usta čašom mlačne vode u kojoj je dodano nekoliko kapi borovičnog ulja, otklanja loš zadah.

Kod bolesti jetre, čireva na želucu i vodene bolesti sažvače se dnevno 3 do 5 plodova ujutro natašte a doručkuje se tek nekoliko sati kasnije.

Drvo od borovice usitnjeno na male komadiće i jednom prokuhano (1 puna čajna žlica na 1 šalicu) odličan je čaj za čišćenje krvi.

Žvakanje plodova borovice odstranjuje žgaravicu.

Pepeo od drveta borovice, 150 g rastvoreno u 1 litri dobrog bijelog vina i močeno kroz 8 dana, treba češće dnevno protresti i nakon toga procijediti kroz lanenu krpu.To filtrirano vino odlično je sredstvo za pospješenje mokrenja te kod vodene bolesti djeluje na izlučivanje vode. Mokraća poprima miris poput ljubica, jednako kao i kod uzimanja čaja ili plodova od borovice.

Plodovi borovice gusto ukuhani sa šećerom daju prijatan kompot koji potiče apetit, jača želudac i pospješuje probavu a u zimskim mjesecima nadopunjuje pomanjkanje vitamina.

Primjena u liječenju životinja: uvarak mladih izdanaka borovice daje se kod gušavosti konja a primjenjuje se i kao oblog.

Uvarak od plodova daje se stoci kao sredstvo za izlučivanje mokraće ili kod crijevnih grčeva.

Konjima se kod kolike daje komad kruha prethodno namočen u rakiju od borovice.

Borovica naročito pospješuje mokrenje kod psa. Pokusi su pokazali da je količina mokraće u tom slučaju 7 puta veća od normalne dnevne količine.

Ulje borovice, pomiješano sa svinjskom mašću, daje mast protiv lišaja, ekcema te protiv svakovrsnih čireva i oteklina.

Zdrobljeni plodovi borovice, primiješani stočnoj hrani, otklanjaju kod domaćih životinja nevoljkost za uzimanjem hrane.

Kod stočnih epidemija stočne se nastambe preventivno više puta dnevno zadimi ju ju gorućim granama i plodovima borovice.

Napomena: podvrsta obične borovice, tzv. patuljasta borovica — Juniperus communis ssp. nana (VVilld.) je alpski oblik borovice s jednakom ljekovitom snagom.

U nekim se brdskim područjima, gdje se ta podvrsta borovice javlja, u shvaćanju pučke medicine drži da je još djelotvornija od obične borovice.

Članak o BOROVICI prenesenje iz knjige Ljekovito bilje od R. Wilforta! Za Forum pripremio i prenio Lakky, 04.07.2008


Zadnja promjena: lakky; sub 3 sij - 16:56; ukupno mijenjano 2 put/a.

lakky
Admin

Broj postova : 525
Location : Zagreb
Registration date : 10.04.2008

Korisnički profil http://www.clakic.page.tl/

[Vrh] Go down

Prethodna tema Sljedeća tema [Vrh]


 
Permissions in this forum:
Ne moľeą odgovarati na postove.