Pretraľnik
 
 

Display results as :
 


Rechercher Advanced Search

Latest topics
» KAD OBOLIMO OD GRIPE - RECEPT
ned 4 pro - 11:51 by lakky

» Dr. Lidija Gajski: Farmaceutska industrija vara bolesne i ..
sri 9 stu - 20:57 by lakky

» JABUČNI OCAT (Acetum mali)
pon 31 lis - 14:45 by lakky

» BAGREM (Robinia Pseudocacia L)
uto 24 svi - 22:32 by lakky

» PASTIRSKA IGLICA (Geranium robertianum L.)
sri 4 svi - 10:36 by lakky

» VENE - PROŠIRENE I UPALJENE
čet 3 oľu - 23:32 by melioto94

» SMREKA (Picea abies L.)
čet 17 pro - 2:00 by lakky

» SOJA (Glycine hispida L.)
čet 17 pro - 1:20 by lakky

» SVINJSKA MAST
sri 16 pro - 0:27 by lakky

Social bookmarking
Bookmark and share the address of Tugonica on your social bookmarking website
Navigation
 Portal
 Index
 Članstvo
 Profil
 FAQ
 Pretražnik
Affiliates
free forum

SALATA OBIČNA - ( Lactuca sativa L.)

Prethodna tema Sljedeća tema Go down

Re: SALATA OBIČNA - ( Lactuca sativa L.)

Postaj  lakky on sri 29 kol - 15:04




Salata
Zelenu salatu možemo da jedemo tokom cele godine, a dragocen je dodatak hrani jer je bogata vitaminima i mineralima i štiti od mnogih bolesti

Zelena salata bila je slavna još u antička vremena, zbog mlečnog soka, koga ima najviše u korenu, listovima i mladim stabljikama. Ovaj mlečni sok naziva se laktukarijum i deluje pomalo kao opijum, ali je neškodljiv. U medicini je potvrđeno da laktukarijum ublažava bol i nervnu napetost, kao i da osigurava lep san. Zato, ako imate problema sa nesanicom, probajte pre spavanja da pojedete malo zelene salate uz neke lepe začine (maslinovo, sojino ili suncokretovo ulje, vinsko ili jabukovo sirće, limunov sok, crne ili zelene masline, peršun, mirođija, majonez...). Ukoliko spadate u one retke osobe koje ne mogu da jedu sirovu zelenu salatu, to i dalje ne znači da treba da se odreknete ove zdrave i korisne namirnice. Dovoljno je da salatu malo propržite na puteru. Tako će se izgubiti deo vitamina C, ali će se većina ostalih sastojaka i dalje sačuvati, a biće lakša za varenje.

Četiri vrste salate
Uzgajivači zelenu salatu razvrstavaju prema četiri glavne odlike, a to su: salata glavatica ili puterica, kristal-salata, lisnata salata za branje i lisnata salata za rezanje, koje se dalje dele u mnoštvo podvrsta. Kod nas su najomiljenije puterica i kristal-salata. Španci, Portugalci i Francuzi gotovo svakodnevno imaju na jelovniku zelenu salatu, ali ne kao prilog jelu, već kao predjelo. Zelena salata je najpoželjnija salata u proleće. Da biste je pripremili, potrebno je sledeće: kupite na pijaci nekoliko vezica zelene salate. Operite je i odvojte lisku po lisku, podelite liske na nekoliko delova ako su previše velike. Poređajte u dublju činiju, posolite, dodajte ulje, sirće i salata je gotova. Može se kombinovati s lukom i rotkvicama.

Štiti od raka
Zelena salata štiti od suvišnih kilograma, ali i od onkoloških bolesti, zaključili su onkolozi Univerziteta Teksas. Konzumiranjem četiri tanjira salate nedeljno moguće je sprečiti pojavu raka pluća, navodi se u ovoj studiji. Na osnovu istraživanja kojim je obuhvaćeno 3.800 ljudi teksaški naučnici zaključili su da zelena salata sadrži materije koje blokiraju ćelije raka ili usporavaju razvoj bolesti u disajnim putevima. Posebno aktivan pozitivan uticaj zelene salate zapažen je kod pušača. Lekari su uvereni da vegetarijanska jela sa salatom ne samo da smanjuju rizik od formiranja tumora već i umanjuju štetne uticaje zagađenog vazduha i alergena prašine. Najbolja zaštita pluća postiže se kombinacijom salate i umerene fizičke aktivnosti.

Dragocen dodatak ishrani
U dijetalnoj ishrani zelena salata je nezamenljiva namirnica, jer sadrži kalijum, fosfor, kalcijum, magnezijum, vitamin C, provitamin A, vitamine E, B1, B2, B6 i nijacin. Interesantno je da u spoljašnjim listovima zelene salate ima dvostruko više vitamina C nego u unutrašnjim listovima. Pri pravilnoj pripremi zelene salate ne stavlja se so jer je ona već sadrži. Uživanje u salati preporučljivo je šećernim, srčanim i bubrežnim bolesnicima, a pomaže i u lečenju gihta. Ukoliko mislite da zbog hranljivih sastojaka možete držati dijetu samo na zelenoj salati, varate se. Zelena salata se sastoji uglavnom od vode i kao energetski izvor je beznačajna (kilogram salate u sebi sadrži 150 kalorija, a zdravoj ženi je potrebno oko deset puta više). Naravno, kao dodatak ishrani, dobro je što češće je imati na jelovniku, može i u kombinaciji s drugim salatama.


Autor: Milica Prelević
Preneseno sa yu-foruma
Prenio: Lakky,29.08.2012.
Kontakt: lakky63@gmail.com



lakky
Admin

Broj postova : 525
Location : Zagreb
Registration date : 10.04.2008

Korisnički profil http://www.clakic.page.tl/

[Vrh] Go down

SALATA OBIČNA - ( Lactuca sativa L.)

Postaj  lakky on pet 4 srp - 22:44



SALATA OBIČNA - ( Lactuca sativa L.)

Sinonimi: Lactuca scariola v. sativa Beck.

Narodni nazivi: loćika, pitoma loćika, salata, salata, virhovka, vrtna salata.

Opis biljke: salata je u svim područjima i u mnogo sorti kultivirano opće poznato povrće.

Vrijeme cvatnje salate je od lipnja do kolovoza, no salatu se kao povrtnu biljku ne smije pustiti da cvate osim ako se želi dobiti sjeme ili zgusnuti mliječni sok - laktukarij.

Stanište: kultivirana salata, danas u čitavoj Evropi kako u malim vrtovima tako i u velikim uzgojima, potječe vjerojatno od samonikle bodljikave loćike kojoj je pradomovina vjerojatno bila Sibirija no domovina salate kao i podrijetlo nije do danas čvrsto dokazano.

Ljekoviti dio biljke: ako želite istiješteni sok laktukarij, tada se u toku ljeta sabire potpuno izrasla biljka, no za pripremu salate uzima se salata dok se još nalazi u punim glavicama.

Ljekovite i djelotvorne tvari: salata u prvom redu sadrži od ljekovitih i djelotvornih tvari poput kaučuka tvar laktuin, koja je po umirujućem djelovanju srodna opijumu, ali potpuno neškodljiva i bezdušičnu tvar lektucerin.
Osim toga u salati se nalazi kristalinična gorka tvar laktucin, nadalje laktuka kiselina, amorfni laktukapigrin, asparagin, oksalna kiselina, manit i veoma male potpuno neškodljive količine hiosciamina.
Postoji i niz mineralnih tvari: kalij, kalcij, natrij i klor te značajne količine arsena, bakra i željeza, a upravo su bakar i željezo korisni za stvaranje i umnažanje krvi te, konačno, i vitamin C koji čine salatu tako vrijednom.

Ljekovito djelovanje: već je grčki povjesničar Herodot (oko 400. god. pr. n. e.) nazvan »ocem povijesti« spominjao laktukarij kao lijek. Kasnije je ime laktu¬karij prešlo na sok divlje salate – Lactuca virosa L.

U Francuskoj se još danas rado upotrebljava sok od salate pod imenom »tridace« te važi kao opijumu sličan, lagano umirujući, neškodljiv lijek. U zadnje se vrijeme propisuje laktukarij iz obične salate kao cijenjen lijek protiv kašlja a i kao sredstvo za umirenje grčeva, grčevitog kašlja, astme, živčanih uzbuđenja i nesanice.

Da salata uzrokuje miran san, bilo je još u starom vijeku poznato Perzijancima, Grcima i Rimljanima.

Slavni je liječnik Galen (129 -199. god. n. e.) pisao: »Kada sam počeo starjeti i, kada sam htio tvrdo zaspati, to sam, dijelom uslijed navike da radim kasno u noć, a dijelom radi laganog sna kojeg donosi sa sobom starost, samo time bio u stanju da si priskrbim dobar san, ako sam s večeri pojeo obrok salate.«

I Tacit, kao i Plinije Sekund i drugi izjasnili su se slično o snu pomoću salate. Salata bi trebala i danas biti sredstvo za san pa bi je trebalo mnogo češće uvrstiti u večernje jelo.

Salata je biljno, potpuno neškodljivo i nedužno sredstvo za san te bi joj trebalo dati prednost pred kemijskim sredstvom za spavanje. Preduvjet je, naravno, stanoviti način života blizak prirodi.

Ako se tokom dana uzima premalo biološki vrijedne hrane, ako se uživa alkohol i nikotin, ne može se s nekoliko listova salate boriti protiv nesanice!

Laktukarij se u pučkoj medicini upotrebljava i kao lijek za liječenje upale očiju i to tako da se male krpice natope laktukarijem, polože na oči i ostave da taj vlažni oblog djeluje.

Radi lisnog zelenila (klorofila), koji je u svježim listovima salate naročito vrijedan, listovi salate osvježuju cjelokupne stanice tijela.

Klorofil salate djeluje protiv grčenja krvnih sudova i smanjuje krvni pritisak, pri čemu još potpunije nije poznat tako pozitivan utjecaj lisnog zelenila na izmjenu tvari.

Sigurno je da lisno zelenilo povisuje aktivnost srčanih mišića, ali se može pretpostaviti da ovdje kao i kod nekih drugih ljekovitih biljka dolazi do izjednačenog djelovanja u oba smjera, jer ne samo da povišena aktivnost ne nastaje tamo gdje je ona potrebna, nego se u danom slučaju ta djelatnost srčanog mišića smanjuje te se na taj način stvara skladno stanje.

Taj jedinstven ljekoviti učinak i k tome bez ikakvih štetnih posljedica, može ostvariti samo biljka, nikada anorgansko, sintetičko sredstvo.

Svježa salata je veoma voluminozna, tj. prostorno obimnija te znatno povećava volumen stolice.

Osim toga stolica postaje mekša radi sposobnosti bubrenja sastavnih dijelova stanične opne u listu salate, te dolazi do potpuno bezbolnog pražnjenja stolice.

Uzimanje salate može se s uspjehom primijeniti za liječenje kroničnog začepljenja.

Ispravno pripremljena sirova salata sadrži malo kuhinjske soli, ali zato pridonosi tijelu veoma važne mineralne tvari, naročito kalij i kalcij.

Sastavni dijelovi kuhinjske soli, natrij i klor, postoje u salati u najmanjim količinama pa, ako se kod ispravne pripreme salate ne dodaje soli ili se doda sasvim malo, ne nastupa osjećaj žeđi te se može potreba za tekućinom sasvim ograničiti ili svesti na najmanju mjeru, što je veoma potrebno kod vodene bolesti. Tako mala količina kuhinjske soli te kalij i kalcij djeluju na izlučivanje mokraće.

Sirova je salata siromašna bjelančevinama, mastima i hranjivim tvarima te je vrlo povoljna za kuru mršavljenja koja se vrši pod liječničkim nadzorom. Značajan je stupanj zasićenosti uslijed voluminoznosti.

Uživanje salate uzrokuje smanjenje stvaranja kiseline u krvi, reducira se postojeće prekomjerno stvaranje kiseline, mokraća reagira slabo kiselo ili alkalično, a rastu alkalične rezerve u krvi. Kod srčanih i bubrežnih bolesti, gdje nerijetko nastupa viša ili manja acidoza, salata utječe povoljno.

Uživanje salate može se preporučiti šećernim bolesnicima.

Salatu je, među ostalim, preporučio Bircher-Benner, jer mala kaloričnost salate kao i mala količina bjelančevina i ugljikohidrata djeluje povoljno na acidozu dijabetičara.

Sirova salata siromašna je tvarima iz kojih nastaje mokraćna kiselina te može povoljno utjecati na liječenje gihta kao dopunsko sredstvo.

Salata je konačno bogata i vitaminima te naročito obilno sadrži vitamin C koji se kuhanjem djelomično razara. Jedinstvena vrijednost salate za zdravlje leži upravo u tome da se jede sirova pa ne dolazi do nepovoljnih promjena ili do razaranja vitaminskih tvari.

Salatu treba po mogućnosti uživati svježu, jer naglo gubi vitalne tvari ako je i kratko vrijeme spremljena u hladnom podrumu.

U svježim listovima salate ili u svježem soku iz listova nalazi se, po Ebbu Waerlandu, djelotvorno sredstvo za zaštitu, odnosno čak i lijek, protiv štetnosti prouzročenim radioaktivnim zračenjem.


Kako se ispravno priprema salata? Stara francuska poslovica sadrži recept: salati neka ulje dodaje rasipnik, škrtica sol, ocat i začine, a luđak, koji u svemu pretjeruje, neka je izmiješa, tada će se dobiti ispravno pripremljena salata.

Prema tome: obilno ulja, malo soli, octa i začina i dobro izmiješati.

Preneseno iz knjige Ljekovito bilje od R. Wilforta!
Priredio i prenio Lakky, 04.07. 2008
Kontakt mail: lakky63@gmail.com


Zadnja promjena: lakky; pet 31 kol - 9:27; ukupno mijenjano 1 put.

lakky
Admin

Broj postova : 525
Location : Zagreb
Registration date : 10.04.2008

Korisnički profil http://www.clakic.page.tl/

[Vrh] Go down

Prethodna tema Sljedeća tema [Vrh]


 
Permissions in this forum:
Ne moľeą odgovarati na postove.