Pretraľnik
 
 

Display results as :
 


Rechercher Advanced Search

Latest topics
» KAD OBOLIMO OD GRIPE - RECEPT
ned 4 pro - 11:51 by lakky

» Dr. Lidija Gajski: Farmaceutska industrija vara bolesne i ..
sri 9 stu - 20:57 by lakky

» JABUČNI OCAT (Acetum mali)
pon 31 lis - 14:45 by lakky

» BAGREM (Robinia Pseudocacia L)
uto 24 svi - 22:32 by lakky

» PASTIRSKA IGLICA (Geranium robertianum L.)
sri 4 svi - 10:36 by lakky

» VENE - PROŠIRENE I UPALJENE
čet 3 oľu - 23:32 by melioto94

» SMREKA (Picea abies L.)
čet 17 pro - 2:00 by lakky

» SOJA (Glycine hispida L.)
čet 17 pro - 1:20 by lakky

» SVINJSKA MAST
sri 16 pro - 0:27 by lakky

Social bookmarking
Bookmark and share the address of Tugonica on your social bookmarking website
Navigation
 Portal
 Index
 Članstvo
 Profil
 FAQ
 Pretražnik
Affiliates
free forum

KAMILICA

Prethodna tema Sljedeća tema Go down

KAMILICA

Postaj  lakky on sri 13 kol - 1:05



KAMILICA ( Matricaria chamomilla ),
porodica Asteraceae, glavočike

Kamilica je ekonomski najvažniji predstavnik ljekovitog bilja. Ublažava i smiruje sve vrste upala, djelujući kao antiseptik i antibaktericid.
Od cvjeta kamilice prave se čajevi, kupelji i tinkture.

Ulje se primjenjuje u kozmetici i farmaciji za njegu kože i sastavni je dio lijekova protiv upala.

Morfološke karakteristike
Kamilica je samonikla biljka raširena u cijelom svijetu, jednogodišnja je vrsta, može se uzgajati kao monokultura, ali ju intenzivno ne treba uzgajati duže od dvije godine.

Korijen je račvast, ne prodire duboko u tlo, što ovisi o vlazi u tlu.

Stabljika može biti uspravna ili povijena, visoka od 5-100cm, što ovisi o različitim činiocima (tlu, sklopu). Listovi su sjedeći, dvostruko do trostruko perasto razdijeljeni, uski, linearnih lisaka, svijetlozelene boje i bez dlačica.
Cvat je sastavljen od jezičastih, bijelih cvjetova koji su poredani oko šupljeg cvjetišta icjevastih žutih cvjetova. Plod je sivobijela roška duga 1 do 1,5mm.
Masa 1000 sjemenki je 0,02 do 0,03g.

Kamilica obiluje aktivnim tvarima, a glavni sastojci su lako izdvojivo eterično ulje, 0,3 do 1,3%.
Eterično ulje se nakuplja u kvržicama koje su prstenasto razmještene na donjoj trećini cjevastih cvjetova. Uljeje tamnoplavo, zeleno ili smeđe.

Važni sastojci ulja kamilice su alfa bisabolol, farnezen i bisabolol-oksidi.

Kamilica posijana i iznikla u jesen uspješno prezimljuje. Ako se posije u proljeće, slabiji je urod cvjetova i sadrži manje aktivnih tvari. Sjeme kamilice je klijavo dvije do tri godine, ako je pravilno uskladišteno, a jednom posijano u tlo ostaje klijavo i više od deset godina. Uz dovoljnu prisutnost svjetla i vlage, sjeme proklija već peti dan poslije sjetve. U rano proljeće biljka počne intenzivno rasti, a i za vrijeme zimskih dana ukoliko nema snježnog pokrivača i ako je dnevna temperatura viša od 6ºC. Oblikuje se velika rozeta listova, započinje bokorenje, a potom vlatanje. Krajem travnja i sredinom svibnja počinje cvjetati, ovisno o svojstvima posijane sorte, te klimi i tlu. Puni cvat, da se postigne najveća kvantiteta i kvaliteta, traje 7-15 dana. Ukoliko se berba obavi na početku cvjetanja i ako ima padalina, kamilica u roku 3-5 dana ponovo procvjeta i dobije se i do 60% uroda prve berbe.

Sjeme dozrijeva usporedo sa cvjetanjem, a plod se počinje oblikovati od dna cvjetne glavice.

Pri berbi su veliki gubici, jer je zrelo sjeme sklono osipanju.

Sorte
Kod nas postoje dvije tetraploidne i jedna diploidna sorta kamilice. Za strojnu berbu preporučuje se sjetva tetraploidne kamilice jer joj je karakteristika ujednačena visina usjeva i daje veće prinose cvijeta i eteričnog ulja.

Ekološki uvjeti
Kamilici je potrebna umjerena klima i srednje temperature. Već kod 6-18C klija i raste, a optimalna temperatura za rast i razvoj je 20-25C. Kada se oblikuju cvjetne glavice i nakuplja eterično ulje, dnevne temperature niže od 20 -18C negativno se odražavaju na kakvoću droge.

Na niske temperature nije osjetljiva ni u fazi stvaranja prvih listova, ali ako se do zime razbokori, može pretrpjeti znatne štete zbog niskih temperatura.
Ako nema dovoljno svjetlosti, ne klija. U razdoblju od pupanja do punog cvata,
ako nema dovoljno svjetlosti, lošija je kakvoća eteričnog ulja.
Kamilica dobro podnosi sušu, ali površina tla mora biti stalno vlažna da bi proklijala.

Uspješno uspijeva na svim tlima, osim na vrlo rastresitom vapnenačkom tlu.

Na pseudogleju,teškom nepropusnom tlu postižu se dobri prinosi visokokvalitetnog cvijeta.

Sjetva kamilice je ekonomski opravdana na tlima na kojima slabo uspijevaju gotovo sve druge kulture.

Tehnologija uzgoja - Plodored
Kvaliteta i urod kamilice ponajviše ovise o izboru pretkulture. Dobra je svaka pretkultura koja se ukloni prije kolovoza, jer za sjetvu u prvim rokovima tlo treba pripremiti krajem kolovoza.

Čim se u kamilici pojave višegodišnji širokolisni korovi treba mijenjati sjetvenu površinu. Uspješno se uzgaja i kao monokultura, a vijek usjeva ovisi o pravilno primjenjenoj agrotehnici, koji po pravilu nije dulji od tri godine.

Kamilica popravlja strukturu tla i sjetveni sloj pseudoglejnih tala obogaćuje humusom, te je kao takova primjerena kao pretkultura.

Priprema tla
Za uspješnu proizvodnju kamilice vrlo je važna priprema tla. U prvoj godini proizvodnje poslije žetve predusjeva tlo se mora plitko izorati. Orati ne treba dublje od 25cm, ali se mora odmah obaviti zatvaranje brazde i priprema sjetvenog sloja, da se ne bi isušio i zemlja zgrudala. Prije sjetve površinu je potrebno izvaljati višedjelnim valjcima koji moraju biti napunjeni vodom ili pijeskom. Površina treba ostati ravna, da se na načine sitna izbočenja. Ovisno o tipu tla i strukturi površinskog sloja, valjanje se obavlja u dva do tri prohoda, sve dok se ne dobije ravna i zbijena površina na kojoj nema tragova propadanja sijačice.

Sjetva
Kod nas je sjetva opravdana najkasnije do veljače, a optimalni jesenski rokovi su od sredine rujna do kraja listopada. Prvi rok sjetve je kraj rujna, a posljednji početak studenoga.
Ukoliko je pravilan raspored padavina u jesen, produženim rokovima sjetve se postižu zadovoljavajući učinci.
U izrazito sušnim jesenima, usjevi brže niču i rastu ujednačenije, ako se sjetva obavi u drugom roku.
Sjeme kamilice klija samo ako ima dovoljno svjetlosti, pa se sije plošno po površini. Za sjetvu se koristi mješavina sa 25-30% sjemena i pulvisom odgovarajuće sorte. Ovisno o klijavosti sjemena i od sorte, potrebno je 7-9 kg mješavine po hektaru.

Sjetva se ne smije obavljati pri jačem vjetru.

Ako se kamilica posije u prvom roku, treba još jednom izvaljati površinu, što pri kasnijem roku nije potrebno jer je tada tlo vlažnije.

Njega usjeva
Kamilicu je potrebno održati bez korova sve do berbe

Berba cvijeta
Najkvalitetnija kamilica upotrebljava se za dobivanje droge. Lošije klase svježe i otpad od dorade suhe kamilice, upotrebljavaju se za sve ostale prerađevine. Prema stanju cvijeta određuje zrelost kamilice za berbu.
Kada je 70% cvjetnih glavica fiziološki zrelo (još se ne oblikuje sjeme, latice su u vodoravnom položaju), najbolje ju je brati. Da bi se to postiglo treba produžiti jesenski rok sijanja. Ako ne, berba započinje prije nego što je 60% glavica fiziološki zrelo. Ako 5-6 dana poslije berbe padne kiša, za dva tjedna se može obaviti još jedna berba, kojom se dobiva i do 50% prinosa prve berbe.

Preuređenim žitnim kombajnom obavlja se kvalitetna berba. U roku desetak sati se obere 3-4ha usjeva kamilice koji nije polegao odnosno 12-16 t svježeg cvijeta.Prosječan prinos kada su optimalni klimatski  uvjeti je 4 t svježeg cvijeta po ha, sa 60% cvijeta prve klase. Prinos može varirati od 0,3 do 0,5 kg/ha eteričnog ulja.

Proizvodnja sjemena
Za proizvodnju sjemena iskorištavaju se samo površine koje udovoljavaju zahtjevima sjemenjarenja, čistoća sorte, tlo bez korova itd. Kada na 75 % cvjetnih glavica dozre 75% sjemena, bere se sjeme. Ukoliko berba počne prerano, dobije se nedozrelo, slabo klijavo sjeme, a ako je prekasno puno sjemena se gubi osipanjem. Kombajnom se vrši berba kada je optimalna vlaga cvijeta i tako se smanjuje osipanje sjemena i ne
utječe na njegovu kakvoću. Sjeme se mora osušiti,doraditi i primjereno uskladištiti.
Prilikom pripreme mješavine za sjetvu, važno je zadržati čistoću sorte. Smjesa se sastoji od 25-30% sjemena pulvisa iste sorte. Prinos može biti 80-250 kg sjemena po hektaru, ovisno o uvjetima uzgoja.

Prerada kamilice
Od kamilice se najviše upotrebljava cvijet. Prvi uređaj u preradi svježe kamilice je separator, kojim se obogaćuje biljni materijal s cvijetom.

Separator omogućuje odvajanje 80-90% cvjetnih glavica od ukupne svježe mase budući da ne postoji mogućnost branja samo cvijeta kamilice.

Smjesu cvijeta i herbe treba držati pod nadstrešnicom ili u zatvorenom prostoru, rasutu u sloju debljine do 30cm. Vibracijom pomoću ekscentra pomiče se zelena masa, a na odgovarajućim sitima odvajaju se čiste glavice kamilice, tj. prva klasa, glavice kamilice druge klase s peteljkom do 5cm i glavice kamilice treće klase, s peteljkom dužom od 5cm. U 24 sata, pažljivim ručnim rukovanjem može se odijeliti 13-15 t mase.

Prva klasa cvijeta kamilice se suši, druga se također uglavnom suši, a treća se sakuplja u kontejnere i odvozi na destilaciju eteričnog ulja. Sušenje se obavlja odvojeno, po klasama u kontinuiranim sušarama.

Što je veći udio cvijeta u biljnoj masi, sloj na traci je zbijeniji. Kroz takav sloj teže prolazi topli zrak.

Sloj mora biti debeo do 5 cm. Cijela masa se suši na 5-7% vlage, i zatim se posebnim uređajima tako dobivena masa vlaži na potrebnu, skladišnu vlagu. Proces dovlaživanja može se obavljati tako da cvijet stoji u kartonskoj ambalaži u skladištima.

Prilikom branja, cvijet kamilice se nastoji izdvojiti, za što su potrebne linije koje omogućuju odvajanje i nakon sušenja. Odvajanje treba obaviti pažljivo da se ne bi smrvio cvijet i list i da se izdvoje sve primjese.

To je moguće kombinacijom vibracijskih sita i odvajanja u ciklonima. Primjenjuje se i lebdenje čestica u struji zraka i mijenjanjem brzine, može se odvojiti cvijet od stabljike. Zadovoljavajuća kakvoća se postiže ponavljanjem tih operacija.

Kamilica se melje u mlinovima čekićarima. Različita krupnoća meljiva se postiže mijenjanjem pojaseva s perforacijom. Za čajeve u filter vrećicama čestice trebaju biti veličine oko 1 mm. Da se izbjegne stvaranje velikog broja čestica koje su manje od tog promjera, biljka se melje na veći broj čestica i zatim prosijava kroz dva sita, a krupnije frakcije se ponovo melju.

lakky
Admin

Broj postova : 525
Location : Zagreb
Registration date : 10.04.2008

Korisnički profil http://www.clakic.page.tl/

[Vrh] Go down

Prethodna tema Sljedeća tema [Vrh]


 
Permissions in this forum:
Ne moľeą odgovarati na postove.